Izborom dominantne boje, u vrtu možete pobuditi određeno raspoloženje. Smirujući učinak postići ćete pastelnim, mekim tonovima ljubičaste, plave, sive i bijele, a isti prostor možete učiniti i punim vibrirajuće energije ako u njega posadite biljke crvene ili jarkonarančaste boje.

Prije no što odlučite kakav ćete vrt odnjegovati, izaberite paletu boja kojima želite postići određeni učinak. Promotrite i kako se ta paleta ponaša u različito doba dana, jer bijela je krasna navečer, ali blijeda usred dana. Ambijent vašeg vrta bit će dopuna vašem svakodnevnom raspoloženju, pa nije svejedno kako ćete ga urediti.

Crveno cvijeće unosi emocije

Vrt prepun šarenila je u redu ako znate što radite, ali uvijek je sigurnije odlučiti se za određenu paletu boja. Neka pravila postoje, pa se zelena, primjerice, rijetko preporučuje kao boja zidova, ograde ili brajde, jer se tako »utrkuje« s prirodnim zelenilom biljaka.

Umjesto zelene, uputnije je koristiti neutralne boje lokalnih materijala kao što su cigle na primjer. Izuzetak je tamnosiva za zidove, ograde i pergole, jer ona briše granice i čini prostor većim, odličnom pozadinom za biljke. Jednako djeluju i trajnozeleni grmovi i zelene penjačice. Oni čine kostur vrta.

Crveno cvijeće, pak, u vrtu ima nekoliko prednosti. To je topla boja koja može utjecati na nečiji doživljaj okoliša. Na primjer, postavimo li crveno cvijeće na rubne gredice, ono će odvući pozornost od dijelova vrta koje želimo sakriti.

Crveno cvijeće također unosi emocije i romantiku u vrt, pa uz pažljivo planiranje možete kontrolirati kako će se netko u vašem vrtu osjećati.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Nunamina House (@marcuslaycock)

Prijedlozi biljaka crvene boje koje možete posaditi u vrtu

Vazdazeleni hibiskus (Hibiscus x)

Često ga se smatra tropskom biljkom, ali ovo je otporni grm dobiven križanjem različitih vrsta hibiskusa. Naraste oko 120 cm, a cvjeta krupnim crvenim ili ružičastim cvjetovima. Preko zime izgubi listove i treba ga orezati. Raste na punom suncu, plodnoj i vlagom bogatoj zemlji.

Carevo oko (Coreopsis Hardy Jewel Series)

Privlačni cvjetovi ove trajnice crvene su boje, obrubljeni nekom drugom bojom. Privlače leptire, pčele i ptice, a srne ih izbjegavaju. Lako se šire i suša im ne smeta, pa se sade na sunčanom položaju u dobro dreniranom tlu.

Krizantema (Chrysanthemum x morifolium)

U crvenoj boji jako su upečatljive, a tada se uzgajaju kao jednogodišnja vrsta, premda ih možete tretirati i kao trajnice. U tom slučaju ih posadite u proljeće, kako bi razvile korijen do jeseni. Narastu do oko 1 m, a šire se na oko 70 cm prostora. Ako ih uzgajate kao trajnice, morat ćete im zakidati vrhove u proljeće i ljeto kako bi zadržale oblik grma. Sade se na sunčanom mjestu, dovoljno vlažnom i dreniranom.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Flower Fantasy (@flower_fantasy.ia.69)

Crvena lobelija (Lobelia cardinalis)

U svojoj pradomovini raste kao divlja trajnica, ali danas postoje hibridi koji cvjetaju do sredine ljeta. Vrlo lijepo izgledaju na rubovima gredica, na suncu ili u polusjeni.

Božur (Paeonia spp.)

Malo je crvenog cvijeća tako dramatičnog izgleda kao što je to crveni božur. Ova trajnica ima više od 30 vrsta i sve rastu u obliku dugovječnog grma. Božuri mogu biti i bijeli, ružičasti i purpurni. Najbolje uspijevaju u djelomičnoj sjeni ili na suncu, u bogatom, dreniranom i umjereno vlažnom tlu.

Pelargonije (Pelargonium x horatum)

Vrlo popularne biljke, koje cvjetaju od ranog proljeća do prvog mraza. Mogu biti stojeće ili viseće vrste. Uživaju na sunčanoj poziciji, u umjereno vlažnoj i dobro propusnoj zemlji i dobro podnose sušu.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Zerrin Tunçel Hasdemir (@bonus_zh)

Orijentalni mak (Papaver orientale)

Ova trajnica kratkog vijeka voli hladnija podneblja i zimski period smrzavanja kako bi opstala. Usred ljeta često zamre, da bi početkom hladnijih jesenjih dana ponovno živnula i proizvela osnovu za cvatnju sljedećeg ljeta. Sama se razmnožava sjemenom, ali tada se ne može znati kakve će biti novoizrasle biljke, pa je bolje razmnožavati ih vegetativno, iz osnove stare biljke. Voli sunčana mjesta, srednje vlažnu i propusnu zemlju.

Tulipani (Tulipa spp. and Hybrids)

I njima je potreban period smrzavanja tijekom zime, kako bi procvjetali. Traže dobru drenažu, puno sunca, plodno i srednje vlažno tlo.

Azaleja (Rhododendron spp.)

Ovaj grm blizak porodici rododendrona cvjeta u proljeće. Vrsta Rhododendron x gable ‘stewartstonian’ cvjeta jarko crvenim cvjetovima, a lišće joj zimi poprima boju mahagonija.

Azaleje mogu biti patuljastog do vrlo visokog rasta. Njihov se oblik vremenom previše ne mijenja, pa se u vrt mogu posaditi među prvim biljkama, ali zbog plitkog korijena trebaju organski malč. Dobro uspijevaju u polusjeni, plodnoj i propusnoj zemlji, kisele pH reakcije.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Hm (@hwmag9)

Šarena, ukrasna kopriva (Plectranthus scutellarioides)

Nisu sve crvene biljke takve zbog svojih cvjetova, ukrasna kopriva ima crveno lišće. Ona je tropska trajnica koja se prije mogla uzgajati u sjeni, ali sada se može držati i na sunčanim mjestima. Ipak, najljepša je kao živopisna dekoracija na mjestima u sjeni. Cvjetovi su joj nezanimljivi i najbolje ih je ukloniti kako bi se potaknuo rast lišća. Voli vlažno, bogato i propusno tlo.

Salvija (Salvia splendens)

Najpoznatija je crvena vrsta. U tropskim krajevima je ona trajnica, ali u ostalima je jednogodišnje cvijeće. Brzo raste i uživa u vrućim ljetima, na punom suncu.

Ricinus (Ricinus communis)

Cvjetovi mu nisu interesantni, ali ovojnica sjemena je jarko crvena, a i samo sjeme je dekorativno, ali je vrlo otrovno. Od njega se radi otrovni prah ricin, kojeg su teroristi često koristili u svojim napadima. Ricinus je zanimljiva biljka, vrlo visoka, jako sjajnog lišća i privlači svačije poglede.

Ne bi se trebao uzgajati u vrtovima u kojima se igraju mala djeca. Biljka voli puno sunca, ujednačeno vlažnu, plodnu i propusnu zemlju.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Rizzo Rismondo Photography (@rizzorismondophotography)

Lisičji rep (Amaranthus caudatus)

Ovaj rod obuhvaća trajnice i jednogodišnje biljke. Narastu do 1,5 m, a cvjetaju od srpnja do prvog mraza. Njihove se sjemenke katkad koriste kao dodatak kruhu. Najbolje uspijevaju na punom suncu ili u polusjeni, u vlažnom i propusnom tlu.

Peterolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia)

Ova penjačica raste jako visoko, čak oko 15 m, a jarkocrvenu boju lišća dobiva u jesen. Zelenkastobijeli cvjetovi su joj neugledni, a tamnoplavi plodovi privlače ptice kada joj lišće u zimu otpadne.

Ova biljka je odlična kao zaklon od pogleda na neugledne šupe i zidove, ali se treba pažljivo koristiti jer može oštetiti drvene površine.