Ponekad hrana nije samo hrana: može se dogoditi da jedete iz dosade ili da pobjegnete od neugodne situacije iz koje ne znate kako izaći.

No, korištenje hrane kao utjehe, koliko god vam se činilo učinkovito u neposrednoj budućnosti, zapravo proizvodi negativne učinke i na vaše fizičko zdravlje i na vašu psihičku ravnotežu dugoročno.

Hrana kao utočište: zdravstveni rizici

Korištenje hrane kao utočišta dovodi vas do toga da jedete više nego što biste trebali, često tražeći nezdravu hranu s visokim udjelom masti i šećera.

To može rezultirati debljanjem koje, ako postane značajno, također može dovesti do pretilosti.

Stanje koje predstavlja opasnost za vaše zdravlje: naime, dokazano je da ako je vaš BMI (indeks tjelesne mase), jedan od glavnih pokazatelja prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, iznad određene vrijednosti (iznad 25), bit ćete izloženiji riziku od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih bolesti i dijabetesa.

Važno je hraniti se zdravo i izbjegavati pretjerivanja u hrani radi održavanja normalne težine, a ne samo iz estetskih razloga.

Korištenje hrane kao kompenzacije za nedostatke ili emocionalne praznine, međutim, riskira stvaranje začaranog kruga koji vas navodi da je tražite stalno i sve više i više, s ozbiljnim posljedicama za vašu težinu i dobrobit.

Živčana glad: kada je jelo psihološka potreba

Stres, ljutnja, tuga: toliko je emocija koje vas mogu natjerati da tražite utočište u hrani. Ovaj prilično uobičajeni stav naziva se živčana glad jer vas navodi da jedete kako biste zadovoljili psihološku potrebu, a ne iz stvarne gladi.

U pozadini živčane gladi psihički su mehanizmi koji uzrokuju, u situacijama emocionalnog stresa, da vaš mozak instinktivno traži hranu kako bi ispunio prazninu ili pronašao utjehu.

No, kad se to dogodi, početnu ugodu često prati osjećaj krivnje zbog prekoračenja granice, osobito ako ste na dijeti i nervozna vas glad vodi krivim putem.

Ta frustracija može potkopati vaše samopoštovanje i dovesti vas do toga da se ponovno prepustite hrani, u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći.

Zapravo, snaga volje često nije dovoljna, ali ako naučite o ovom mehanizmu i primijenite prave strategije, moći ćete ga prekinuti.

Savjet psihologa da se prestanete tješiti hranom

Učinkovita metoda za suzbijanje živčane gladi jest pokušati identificirati trenutak ili situaciju u kojoj osjećate emocionalnu nelagodu, patnju, frustraciju koja vas navodi da potražite utočište u hrani.

Kad se događaj koji je potaknuo želju za hranom vrati, pokušajte preusmjeriti pozornost negdje drugdje, baveći se ugodnom aktivnošću koja vam odvlači pažnju.

Dovoljno je 5-6 minuta da vaše misli, koje su usmjerene na hranu, prijeđu na nešto drugo: telefonski poziv prijatelju, šetnju, čitanje knjige.

Možda bi bilo korisno pripremiti popis ugodnih aktivnosti koje možete koristiti kada je to potrebno.

​​Čim osjetite želju za jelom, lako možete odlučiti što učiniti kako biste prebrodili težak trenutak i izbjegli da se bacite na hranu.

Važnost sporta

Sport pomaže i pri opuštanju, pa može biti saveznik, ne samo za mršavljenje, već i za prevladavanje stresne situacije koja bi vas inače navela da spas potražite u hrani.

Primjerice, 10-15 minuta hodanja dnevno dovoljno je povratite vedrinu i iskoristite pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na vaš um i tijelo.

Naime, bavljenje sportom potiče oslobađanje endorfina, kemijskih tvari koje proizvodi mozak i koje su odgovorne za osjećaj ugode i vedrine, zahvaljujući svom analgetskom i uzbudljivom učinku, a zbog toga se nazivaju i “hormoni sreće”.

Sport pomaže u sagorijevanju više kalorija i određuje, s vremenom, povećanje nemasne mase, a time i metabolizma našeg tijela: to nas tjera da konzumiramo malo više i stoga nam omogućuje da, s istim brojem unesenih kalorija, ne patimo od prekomjerne težine.