Biljni svijet još uvijek krije mnoge tajne, iako je na mnogim drugim područjima napredak u posljednjih 100 godina dostigao nekada nezamislive uzlete. Od interneta i robotike do turističkih putovanja u svemir. Živi svijet koji raste praktički u našem dvorištu još uvijek nam je malo poznat. Evo nekih primjera.

Ginkgo (Ginkgo biloba)

Ginko je drvo staro 250 milijuna godina i najstarija je vrsta koja postoji na Zemlji, no mnogi ga još i danas imaju u svom dvorištu.

Ananas

Engleski pineapple, dobio je ime po europskim istraživačima koji su pomislili kako ih plod ananasa podsjeća na šišarku s mesom poput jabuke (pine i apple).

Slonovska trava

Ova biljka koja raste u Africi dobila je ime zbog svog rasta koji dostiže 4,5 m i čak se i slonovi u njoj mogu skrivati.

Luk

Ima sedativna svojstva pa, ako ga dosta pojedete, počet će vam se spavati.

Krastavac

Radi se o vrsti voća, a ne povrća, s obzirom da su mu sjemenke smještene u njegovoj unutrašnjosti.

Grozd banana

Naziva se još i rukohvat, odnosno pregršt banana, jer sadrži 10 do 20 banana sličnih kakvim prstima.

Prvi botanički vrt

Prvi botanički vrt koji je kao takav priznat ustanovio je Papa Nicholas III. u Vatikanu 1278. godine.

Biljni svijet 

Biljni svijet ima više od 300.000 identificiranih vrsta, a lista se svakim danom povećava.

Tulipani

Odnosno njihove lukovice, su prouzročile krah nizozemskog gospodarstva nakon što su 1600-ih postali skuplji od zlata. To razdoblje je poznato kao tulipomanija.

Baobab

Ova vrsta drveća porijeklom iz Afrike poznata je po tome što može u sebi skladištiti 1.000 do 120.000 litara vode, koja stane u njihova otekla stabla.

Hrastovi

Ova stabla ne rađaju žirovima dok ne napune 50 godina.

Kofein

U biljkama kave kofein ima ulogu pesticida koji otklanja neželjene nametnike na biljci.

Veliki koraljni greben

Dug 2000 kilometara, najveća je živuća struktura na planetu Zemlji, a vidi se i iz svemira.

Wrigley’s gum

Wrigley’s gum s mentom bio je prvi proizvod zaštićen bar kodom.

Hrast ili bukva

Hrast ili bukva prosječne veličine u 24 sata mogu ispariti najmanje 2,5 l vode.

Krumpir

Krumpir kuhan u ljusci je mnogo zdravija varijanta od očišćenog kuhanog krumpira, jer se svi vitamini zadržavaju u ljusci.

Biljke i prehrana

U prehrani ljudi koriste samo oko 2.000 različitih vrsta biljaka.

Glavica kupusa

Glavica kupusa sadrži 91 posto vode.

Banana

Banana je arapska riječ, a označava prste. Također, banane sadrže prirodnu kemikaliju koja ljudima može popraviti raspoloženje.

Kalifornijska obalna sekvoja

Ovo drvo je najviši i najveći živući organizam na svijetu.

Vrba

Vrba je zaslužna za nastanak prvog aspirina, lijeka protiv boli i za snižavanje temperature, koji je nastao od njene kore.

Bogatstvo oceana

U oceanu je nađeno 85 posto ukupnog biljnog svijeta.

Brazilski oraščić

Brazil je dobio ime po vrsti drveta koje rađa oraščićima i jedno je od najvećeg i najdugovječnijeg drveta u Kišnoj šumi.

Kišna šuma

Nalazi se u Amazoniji i zaslužna je za proizvodnju polovice ukupnog kisika na svijetu.

Palice za kriket i bejzbol

Inače, napravljene su od drveta žalosne vrbe, a palice za bejzbol od drveta karija (hickory tree), koje je teško, tvrdo, čvrsto i elastično te se teško obrađuje, dobro polira, a vrlo se teško suši.

Drvo karija

Dendrokronologija

To je znanost izračunavanja starosti drveta po njegovim godovima.

Jabuka

Jabuka sadrži 25 posto zraka, pa stoga pluta na vodi.

Porodica ruža

Ona obuhvaća i breskve, marelice, jabuke, dunje i jagode.

Okus i začepljen nos

Okus jabuke, krumpira i luka je potpuno isti ako ga testirate sa začepljenim nosom.

Australski eukaliptus

Bio je najviše ikad izmjereno drvo još daleke 1872. godine, kada je bio visok oko 140 m.

Biljke daju boju

Boja dobivena iz biljaka često je korištena. Može se dobiti iz kuhane kore luka, vrećica čaja, od orahove zelene opne, a jedna od najstarijih metoda dobivanja boje od biljke potječe još iz neolita, otprije 6.000 godina, kada se plava boja dobivala od biljke zvane “woad”, u prijevodu bojadisarski vrbovnik.

Pokošena trava

Kao i njen miris zahvaljujući kemikalijama koje se iz nje otpuštaju, oslobađa od stresa, tvrde znanstvenici. No, miris koji se pritom otpušta je poziv trave u pomoć.

Biljka protiv štakora

Na Filipinima je 2009. godine otkrivena biljka uz čiju pomoć se možemo riješiti štakora.

Otrovni vrt

Nalazi se u Alnwick Gardenu u Engleskoj i pun je biljaka od kojih se može umrijeti.

Mogu prepoznati svoje rođake

Biljke mogu prepoznati svoje rođake i omogućiti im bolje uvjete za razvoj tako što će se manje natjecati za raspoložive resurse, kao što je prostor za rast korijenja, nego kada su okružene biljkama koje im nisu u rodu.

Biljke ju ne vole

Ljudska buka biljkama se ne sviđa.

Camellia sinensis

Odnosno kamelija, biljka je iz koje se dobiva svaka vrsta čaja (crni, zeleni i bijeli). Jedina razlika među njima je tehnološki postupak i način na koji se čaj proizvodi.

“Biljka za samoubojstvo”

Postoji jedna biljka koja raste u Australiji, koja ako vas ubode, godinama ostavlja bolan trag. Bol je tako jaka da je nekima neizdrživa, pa potraže spas u samoubojstvu.

Biljke se mogu sjećati

Nijeme su, ali biljke mogu osjetiti, vidjeti, omirisati i sjećati se, tvrdi biolog koji izučava biljke Daniel Chamovitz.

Bosiljak

Bosiljak visine 3,34 m najviši je ikada izmjereni bosiljak.

Sastav prosječnog drveta

Prosječno drvo sastoji se od 99 posto mrtvih stanica. Jedini živi dijelovi su lišće, vrhovi korijena i tanki dio ispod vanjske kore koji služi kao provodnik.

Bonsai naranča

Bonsai naranča će roditi malenim plodovima naranče.

Nezemaljsko stanište

Trećina biljnog svijeta na otoku Socotra u blizini Jemena ne može se naći nigdje drugdje na Zemlji. To stanište je opisano kao najnegostoljubivije, naizgled nezemaljsko stanište.

Biljka iz fosiliziranih ostataka

Znanstvenicima je pošlo za rukom da dobiju biljku koja cvjeta iz sjemena fosiliziranih ostataka voća pronađenog u arktičkoj vjeverici koja je bila zaleđena prije oko 32.000 godina.

Gorušica i wasabi

Oni zapravo nisu ljuti dok ih se ne usitni. Kada se ošteti tkivo ovih biljaka, ono proizvodi allyl isothiocyanate, tvar koja je poznata po svom oštrom okusu.

Najstarije i najviše drvo na svijetu

Lokacija najstarijeg drveta na svijetu, Methuselaha, i najvišeg drveta na svijetu, Hyperiona, strogo su čuvane tajne. Samo šačica znanstvenika zna gdje se to drveće nalazi.

To bi možda moglo biti zbog toga što su 2012. godine peto po starosti drvo na svijetu, nazvano Senator, spalili ovisnici o drogi ili zbog toga što je 1973. u najizoliranije drvo na svijetu, Arbre du Ténéré, udario pijani vozač.