Foto: Pixabay
Slušajući omiljenu pjesmu, obuzme nas želja da se krećemo u ritmu
povezane vijesti
Glazba se možda pojavila tijekom evolucije ljudske vrste kako bi promicala društvenu interakciju i osjećaj zajedništva sinkronizirajući tijela i emocije slušatelja: glazba se može osjetiti izravno u tijelu.
Dovoljno je reći da nas, slušajući omiljenu pjesmu, obuzme želja da se krećemo u ritmu.
Glazba može aktivirati naš autonomni živčani sustav i čak nam poslati žmarce niz kralježnicu, a sada novo istraživanje iz Turku PET centra u Finskoj pokazuje kako emocionalna glazba izaziva slične tjelesne senzacije u različitim kulturama.
“Glazba koja je izazivala različite emocije, kao što su sreća, tuga ili strah, izazvala je različite tjelesne senzacije u našem istraživanju. Na primjer, vesela, plesna glazba percipirana je u rukama i nogama, dok je nježna, tužna glazba percipirana u području prsa”, istaknuli su istraživači.
Emocije i tjelesni osjećaji koje je izazvala glazba bili su slični kod zapadnih i azijskih slušatelja. Tjelesni osjećaji također su bili povezani s emocijama izazvanim glazbom.
Neke akustičke karakteristike glazbe povezane su sa sličnim emocijama i kod zapadnih i kod azijskih slušatelja. Glazba s jasnim ritmom percipirana je kao vesela i plesna, dok se disonanca u glazbi povezivala s agresijom.
Može se, dakle, zaključiti da je utjecaj glazbe na tijelo univerzalan. Ljudi se kreću u ritmu glazbe u svim kulturama, a sinkronizirani pokreti i vokalizacije univerzalni su znak pripadnosti.
