Motovun postaje zaokružena i u velikoj mjeri vrlo precizno definirana istarska mikro vinska destinacija. Promotri li se pozornije postavljene kanone, možda i prva u Istri tako precizno definirana.

Za sada još uvijek ne strukturirana kao posebna udruga, ali da po činjenici da ima namjeru okupiti sve vinare koji pripadaju u motovunski terroire da bi potom kroz zajedničku edukaciju, nastup na tržištu kao i povezivanje sa specijaliziranom turističkom privredom dodatno podigli svoju kvalitetu, prepoznatljivost i privlačnost.

Zaključak je to koji se nameće nakon studiozno i krajnje profesionalno strukturirane premijere za stručnu javnost organizirane u motovunskom hotelu Kaštel.

Fokus na teranu

Konkretno okupljenima, a bila je riječ o vrlo probranom medijskom i sommelierskom društvu, obratili su se vlasnici vinarija – Nikola Benvenuti, Klaudio Tomaz, Marko Fakin, Robi Bertoša i Stiven Valenta – čiji su terani bili ponuđeni na kušanje, ali i vrlo iscrpno opisani s njihove strane kao i od Emila Perdeca, ponajboljeg sommeliera i eno autora u Hrvatskoj.

Iako je dakako riječ o vinarima koji imaju poprilično široku lepezu vina, tu su i cijenjene malvazije, fokus buduće motovunske priče bit će na promociji terana kao baš motovunskog i istinski velikog istarskog crnog vina.

Također, detaljni povijesni kao i strukturni opis terana izložio je, dr. Marijan Bubola, profesor s porečkog Poljoprivrednog veleučilišta, čime se dobilo znanstvenu podlogu okupljanja i buduće udruge motovunskih vinara.

Jedini mladi teran ponudio je Fakin, tri su bila iz 2019. godine – Bertoša, potom “Livio Benvenuti” kao i Tomazova “Barbarossa” dok je vinarija Valenta ponudila “Terre di Paradiso” iz 2017. godine.

Sva su vina dobila jako dobre ocjene, a posebno je svojim stavom te ustrajnošću nuđenja terana “kao nekad”, dakle i kao mladog vina, ne samo nakon višegodišnjeg sazrijevanja, pažnju privukao Marko Fakin.

Sljubljivanje s tartufima

U drugom dijelu prezentacije išao je pairing, povezivanje vina s hranom. Sve je krenulo s rose pjenušcem vinarije Bertoša iz 2019. godine, nastavilo se Benvenutijevim Calderossom iz 2021. godine, Valentinom Terre di Paradiso iz 2020., Fakinovim Terenom Il Primo iz 2019, te na kraju Tomazovomn Barbarosom Superiore iz 2018. godine.

U tom su se dijelu pojavili i tartufi što je važno ne samo zbog njihove specifičnosti pa i ne laganog sljubljivanja s vinima, nego i zbog činjenice da su i oni bili dio navedenog okupljanja.

Kako je u uvodu bio pojasnio Ivan Vukadinović, potpredsjednik Udruge tartufara Istra čije je sjedište također u Motovunu, i oni su krenuli na vrlo komplicirani, ali po budućnost izvornosti ponude i potpune kontrole neophodno, dobivanja najviših deklaracija na europskoj razini, konkretno na zaštiti zemljopisnog podrijetla.

Iako u svemu još ima niz otvorenih pitanja, Vukadinović se nada kako bi Istarski bijeli tartuf tu, visoku, razinu zaštite trebao dobiti najkasnije do 2027. godine.

U ime Općine Motovun okupljene je pozdravio David Matković, direktor TZO Motovun koji je iskazao zadovoljstvo s oba procesa, vinskim i tartufarskim, jer će oni značajno djelovati na dodatno brendiranje destinacije i njezino pretvaranje u jednu od najozbiljnijh enogastronomskih točki ne samo u Istri ili Hrvatskoj nego i u regiji koja obuhvaća kako slovenske tako i talijanske prostore.