
Mikela Buršić Lisjak, proizvođačica pršuta iz Vodnjana / Snimila G. ČALIĆ ŠVERKO
Pršut se drugog dana nemilice rezao na svakom štandu, pa tako i na štandu s apsolutnim pobjednikom, istarskim pršutom Pršutane Daniele iz Višnjana. Samo je u petak narezano više od dvadeset komada pršuta
povezane vijesti
TINJAN – Svi putovi i u subotu su vodili u Tinjan, na jubilarni 15. Internacionalni sajam pršuta (ISAP) u čijem je središtu neokrunjeni kralj istarske gastronomije, njegovo veličanstvo – pršut. Od petka do nedjelje, u velikom sajamskom šatoru predstavlja se četrdesetak pršutara iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Španjolske, Crne Gore i po prvi puta iz Portugala, te gotovo stotinjak izlagača raznih drugih proizvoda na okolnom sajamskom prostoru.
Pršut se drugog sajamskog dana nemilice rezao na svakom štandu, pa tako i na štandu s apsolutnim pobjednikom, odnosno šampionom sajma s najviše osvojenih bodova, istarskim pršutom Pršutane Daniele iz Višnjana, koji je ujedno i šampion u kategoriji istarskog pršuta. Samo je u petak, prvog sajamskog dana, povjerio nam je ponosni vlasnik šampionskih odličja Danijel Sirotić, narezano više od dvadeset komada pršuta.

G. ČALIĆ ŠVERKO
Caption:
Gužva na štandu Pršutane Daniele iz Višnjana / Foto G. ČALIĆ ŠVERKO
Tisuće posjetitelja
Za ISAP kažu da je kralj jesenskih manifestacija u Istri koji svake godine posjeti više od dvadeset tisuća ljudi, i čija je specifičnost da se na jednom mjestu mogu kušati pršuti iz različitih podneblja i država koji su svi odreda vrhunski, a razlikuju se po svojim specifičnostima s obzirom na geografsko porijeklo i način proizvodnje. U svom ovogodišnjem, jubilarnom izdanju, ISAP bi mogao postaviti nove rekorde. Samo je u petak, prvog dana trodnevne manifestacije, veliki sajamski šator pohodilo desetak tisuća posjetitelja, od toga je oko sedam tisuća privukao koncert Severine.

Mauro Oreste sa suprugom iz Trevisa / Foto G. ČALIĆ ŠVERKO
Gužva je u Tinjanu bila i u subotu. Puno domaćih gostiju, ali i posjetitelja iz Slovenije i Italije, među njima prvi puta u Tinjanu i Oreste Mauro iz Trevisa, sa suprugom.
– Sajam je jako zanimljiv i jako dobro organiziran, muzika je možda malo preglasna, ali su zato pršuti perfektni. Volim isključivo istarske pršute. Sjećam se godinama unazad, kada smo dolazili u Istru uvijek smo jeli odličan istarski pršut i sada sam ga ponovo pronašao na sajmu u Tinjanu. Za sajam mi je rekao prijatelj, stavili smo drugi vikend u listopadu u svoj kalendar i krenuli u Istru, rekao je Oreste Mauro.
Tri pršuta, tri vina
Za poseban doživljaj najboljih pršuta i vrhunskog vina, u Tinjanu su organizirali i vođene degustacije »Pršut i vino« u prostorijama Doma mladih, za koje su se pobrinuli stručnjaci iz Udruge senzornih analitičara Gustus. Tijekom vođene degustacije kušaju se šampionski pršuti koji su dio ponude ISAP-a, i to tri tipa pršuta i tri vina. |
Dragica Pavletić iz Roča, u Tinjan je došla sa suprugom i talijanskom obitelj Berussi, svojim prijateljima iz Trsta, na što drugo nego na pršut. Dragica je sajamska veteranka jer nije propustila niti jedan sajam u Tinjanu, od prvog 2006. godine, izuzmu li se dvije godine korona pauze. Kvaliteta pršuta je, kaže, odlična. Kako ne bi i bila kada su se za ovogodišnji ISAP na ocjenjivanju našla 32 pršuta, a ukupno je dodijeljeno 30 zlatnih medalja, među njima četiri šampiona te dvije srebrne. Udruga senzornih analitičara Gustus imala je priliku trinaest godina za redom ocjenjivati pršute i tako svjedočiti rastu kvalitete hrvatskih najboljih pršuta.

Dragica Pavletić iz Roča, s prijateljima iz Trsta, i suprugom / Foto G. ČALIĆ ŠVERKO
– Ovo ocjenjivanje je ipak posebno i drugačije u odnosu na sva prijašnja jer smo ostvarili dva rekorda, prvi je u broju prijavljenih pršuta, pet više nego prošle godine, a drugi rekord je taj što su ove godine po prvi puta svi pršuti nagrađeni, poručila je predsjednica komisije i ocjenjivačkog panela Blanka Sinčić Pulić.
Na sajamsko zlato ponosni su i u pršutani Buršić iz Vodnjana, jedinoj, kako je rekla Mikela Buršić Lisjak, iz donjeg djela Istre. – Jednostavno ovaj sajam, općenito sajmovi ovakve vrste, su promocija proizvoda kao što je istarski pršut, nešto što ga veliča i mjesto gdje se okuplja puno različitih izlagača i međusobno se uspoređuje. Kvaliteta pršuta je iz godine u godinu sve bolja, sada smo pršutari koji smo dosta dugo na sceni i više manje smo svi isti i držimo konstantu. Male su razlike u kvaliteti, govorimo doista o nijansama, rekla nam je proizvođačica pršuta iz Vodnjana.
Sajamske cijene
Porcije pršuta od 12 dekagrama na sajmu se prodavala po 10 eura. Cijeli pršut po trideset eura kilogram.
– To smo stavili sajamsku ponudu, inače cijene variraju od 30 do 35 eura ovisno o proizvođaču. Pršut je jedan od proizvoda na koji se čeka. Nakon godinu dana sušenja, uzima se na analizu, i dobiva certifikat za istarski pršut. Ako je veći pršut, za godinu i pol je dobar za konzumiranje, rekla je Mikela Buršić Lisjak.
Istarski pršutari nabavljaju sirovinu iz Slavonije.
– Ove godine možda ćemo malo imati problema zbog svinjske kuge, no mi unaprijed imamo rezerviranu sirovinu i nadamo se da će ipak biti sve u redu jer to su sve registrirani uzgajivači koji imaju objekte na visokom nivou, kazala je Mikela.

Ante Roca sa suprugom,
iz Zadarske županije / Snimila G. Čalić Šverko
Česti sajamski izlagač u Tinjanu je i Ante Roca iz Velima kod Stankovaca u Zadarskoj županiji, koji sa suprugom i kćeri vodi atraktivno imanje koje se sastoji od farme svinja, pršutane, pogona za proizvodnju svih suhomesnatih proizvoda te ugostiteljstva.
– Za dalmatinski pršut specifično je da se u procesu proizvodnje upotrebljava dim, to je dimljeni pršut, a onda naša bura, naše jugo, daje specifičan okus. Pravimo pršut od bijelih svinja. Nastojimo da budu što teže. Sirovinu uglavnom nabavljam iz Slavonije s time da dovezem svinje od 30 do 40 kilograma, držim ih na tovu do 320 kilograma, povjerio nam je simpatični Dalmatinac.