Kad kukci postanu hrana: Delikatese od insekata osvajaju Europu

Gusjenice, skakavci i mravi dio su normalne prehrane u Africi, Aziji i Južnoj Americi. No, gadljivost europskog stanovništva prema kukcima kao namirnici bogatoj proteinima i dalje postoji

U nesvakidašnjoj putopisnoj dokumentarnoj seriji »Idiot u inozemstvu«, antijunak Karl Pilkington niti ne pokušava sakriti zgražanje nad prehrambenim navikama Kineza. »Kod nas se restorani zatvaraju kad imaju žohare u kuhinji, a ovdje je to predjelo«, govori ovaj Britanac kojemu svaki susret s nepoznatim i drugačijim stvara iznimnu nelagodu što je i razlog zbog kojeg su ga njegove kolege Ricky Gervais i Stephen Merchant poslali u obilazak sedam novih svjetskih čuda. Dok gricka čips na ulici jednog kineskog grada, Pilkington se ne može načuditi ljudima oko sebe, pogotovo jednoj mlađahnoj Kineskinji koja s jednakim žarom gricka – škorpione na ražnjiću. »Gdje je granica između hrane i kukaca? Što ako ujutro pod tušem nađe pauka, što činim?«, pita se, s neskrivenim zaprepaštenjem Pilkington, pa onda sam sebi, imitirajući Kineskinju, odgovara: »O, dobro, ostavit ću si kroasan za sutra, a sad ću pojesti pauka«.

Ono nad čim se Pilkington i mnogi drugi Europljani zgražaju, za veliki je dio ostaloga svijeta uobičajena svakodnevica. Gusjenice, skakavci, mravi i ostali kukci dio su normalne prehrane, pa čak i delikatesa za mnoge u Africi, Aziji i Južnoj Americi. No, gadljivost europskog stanovništva prema kukcima kao svakodnevnoj namirnici bogatoj proteinima neki europski znanstvenici upravo pokušavaju promijeniti. Jedan od predvodnika ovog pionirskog projekta u Europi je profesor Arnold Van Huis s nizozemskog sveučilišta Wageningen, smještenog na području koje su, zbog velikog broja znanstvenika koji se bave prehrambenim problemima, mediji već prozvali »prehrambena dolina«, po uzoru na Silicijsku dolinu, industrijsko područje na sjeveru Kalifornije koje je udomilo najveće svjetske tehnološke kompanije.   

Internet vrvi informacijama o prehrani kukcima, pa se tako na nekim specijaliziranim stranicama mogu naći i podaci o njihovoj nutricionističkoj vrijednosti. Na jednoj od tih stranica može se saznati da sto grama cvrčaka sadrži 121 kaloriju i tek 5,5 grama masti te 12,9 grama proteina. Za razliku od cvrčaka, sto grama govedine ima više proteina – 23,5 grama – ali i više kalorija (288,2) te četiri puta više masti.

Skakavci kozice neba

Profesor Van Huis još od 1996. godine drži predavanja o koristima prehrane kukcima. Njega i njegov tim nizozemska je vlada poduprla s milijun eura za istraživanje kojemu bi krajnji cilj trebalo biti izoliranje proteina iz kukaca. Van Huis tvrdi da su koristi od prelaska s uobičajene mesne prehrane na prehranu insektima višestruke.

»Cijeli je niz koristi od jedenja kukaca u odnosu na uobičajenu stoku. Nutricionistički gledano, kukci su jednako vrijedni kao konvencionalno meso«, izjavio je nizozemski istraživač za europski portal EUobserver. Prema pisanju tog portala, kukci sadrže manje masti nego, primjerice, govedina, puni su vitamina B, a osim toga, njihov je uzgoj ekološki prihvatljiviji od uzgoja krava, ovaca, svinja i ostale stoke. Naime, za uzgoj uobičajene stoke potrebne su njive, ogromne količine vode, a atmosfera se zagrijava metanom. Uzgoj kukaca, s druge strane, stvara do sto puta manje stakleničkih plinova nego uzgoj svinja. »Savršeno nam odgovara jesti škampe, kozice, kamenice i puževe. Skakavci su samo ‘kozice neba’«, ustvrdio je Van Huis za EUobserver.

Iako se u ovom trenutku prehranom Europljana kukcima uglavnom bavi samo znanstvena zajednica, nizozemski profesor vjeruje da će se to u budućnosti promijeniti zbog rasta cijena hrane, rasta broja stanovnika i, paralelno s time, povećanjem potražnje za poljoprivrednim zemljištem. No, u Nizozemskoj postoje i iznimke: već su se pojavili proizvođači koji žele delikatesama od kukaca osvojiti europsko tržište. New York Times je prije nekoliko mjeseci objavio priču o nizozemskim uzgajivačima kukaca koji su sve donedavno svoje proizvode plasirali u trgovinama koje prodaju hranu za životinje. Međutim, jedna od nizozemskih poduzetnica odlučila se okušati i na tržištu za prehranu ljudi pa je pokrenula udrugu Venik koja već ima 16 registriranih članova. Marian Peters ispričala je EUobserveru što joj se dogodilo kad se prvi puta obratila nizozemskom ministarstvu poljoprivrede kako bi od njih dobila potporu za svoj projekt.

Muke uzgajivača

»Nisam imala ni krave, nisam imala ni ribe, nisam imala ni kokoši«, kazala je Peters, pojašnjavajući tako teškoće s kojima su se susreli nizozemski službenici kad su njezin uzgoj pokušali smjestiti u neku od kategorija koje europska zakonodavstva poznaju. To je samo jedan od problema s kojima se susreću uzgajivači kukaca za ljudsku prehranu, primijetio je, pak, mjesečnik Atlantic koji se u svom rujanskom broju također pozabavio ovom temom: osim što se Peters trudi da kukci budu službeno priznati kao namirnica za prehranu ljudi, problem je i što ne postoje propisani standardi kvalitete te što još uvijek nije nađena učinkovita metoda »izvlačenja« proteina iz kukaca. New York Times dodaje i problem cijene: prema pisanju tog uglednog lista, u veletrgovinama se cijena kukaca kreće u rangu cijene teletine, dok skakavci postižu cijenu kavijara.

Najveći problem, međutim, i dalje ostaje gadljivost europskih potrošača. No, nizozemska poduzetnica za EUobserver otkriva što je najbolje za početnike u grickanju insekata: pripremite ih u woku s rižom i sojinim umakom, uz malo češnjaka, papra i soli.