Istinski sam sretan, vinarstvom se bavim dvadesetak godina, a ovo je moj prvi dolazak u Gračišće i odmah – zlato! S neskrivenim oduševljenjem rekao nam je to Darko Mandić iz Rukavca nakon što mu je, kao jedinom vinaru iz Primorsko-goranske županije uručeno priznanje i zlatna medalja za malvaziju.

– Vinar sam, ne i vinogradar tako da je grožđe iz Vižinade, a u svom asortimentu imam nekoliko vina, od dalmatinskih što je posveta majci koja je rodom iz tog kraja, pa do ovih kod nas uobičajenih kao što su belica ili malvazija, dodao nam je Mandić nakon što je čestitke izmijenio s vlasnicim Vinarije Dešković iz Kostanjice nedaleko Grožnjana čija je pak malvazija ocjenjena šampionskom.

Darko Mandić iz Rukavca (desno) primio je zlatnu medalju za malvaziju / Snimio Edi Prodan

Teško da se moglo zamisliti bolju sliku Uskrsnog ponedjeljka u Gračišću: kristalno čisti dan, sunčano vrijeme bez ijednog oblačka, temperatura idealna za kretanje s – čašom u ruci. Jer nakon pune tri godine vratila se Izložba vina Gračišće koja slovi za jednu od najposjećenijih gastro-enoloških izložbi na otvorenom. Uostalom kolika je bila želja za posjetom ovoj izložbi vina pokazivao je i golemi red za kupnju ulaznica koji se satima nije smanjivao.

Inače, ove je godine u Gračišće, na 28. po redu izložbu vina stiglo 127 uzoraka koje je ocjenjivalo 20 enologa. Veliko je to postignuće jer u Gračišće dominantno dolaze vina iz istarske “unutrašnjosti”, dakle ne s jako poznate zapadnoistarske terroirske zone, što znači da se kultura vina, vinogradarstva i vinarstva širi na sva istarska područja, da se naprosto povećavaju površine pod vinovom lozom što je, uz podizanje kvalitete, i bio primarni cilj Izložbe vina u Gračišću. Toliki broj uzoraka značio je i jako izazovni te odgovorni posao za ocjenjivačku komisiju predvođenu Kristijanom Damijanićem pred kojom je najviše bilo bijelih vina, 54 posto, 39 posto činila su crna vina, a i roze je sa 7 posto bio je itekako zamjetljiv. Gledajući prema sortama, 42 posto zauzela je sada već i kontinentalno poznata malvazija, dok je teranu, još jednoj mitskoj istarskoj sorti, pripalo 16 posto prijava.

Rezultat: šampion sajma za bijela vina je Vinarija Dešković koja je za malvaziju riserva dobila 91 bod. Šampion crnih vina je cabernet sauvignon Daria Cvitana s osvojenih 87 bodova. Ukupno je inače dodijeljeno 26 zlata, dvadesetak posto od svih ponuđena vina.

Snimio Edi PRODAN

Nagrade zlatom ovjenčanima, uz pozdravne govore, uručili su Ivan Jeromela, općinski načelnik Gračišća, Ezio Pinzan, pročelnik Istarske županije z poljoprivredu kao i prof. Kristijan Damijanić, enolog kao i predavač na Poljoprivrednom odjelu riječkog Veleučilišta u Poreču.

Izložba je i ove godine organizirana tako da se 10 eura plaćala ulaznica i za sam dolazak u gradsku jezgru Gračišća, dok se za mogućnost kušanja, dakle i za dobivanje čaše, moralo izdvojiti 15 eura. Na taj se način ipak malo smanjuje nesnosne gužve u gradiću koji na Uskrsni ponedjeljka zna posjetiti i do 15 tisuća ljudi. Uz one pristigle sa svih istarskih adresa, svakako su najbrojniji ljubitelji vina iz Primorsko-goranske županije. Najviše s Liburnije, ali nisu zaostajali ni Rijeka kao i njezina istočna područja, od Gromišćine do Kirije. Fantastična je slika bila i na okolnim parikiralištima na kojima je bilo na desetke autobusa, pretežito riječkih registarskih oznaka tako da je nakon godina pandemijske tuge, sve opet vraćeno tamo gdje ljubitelji vina, dobrog druženja i jednakih takvih vibracija i žele – u prepuno Gračišće.

Snimio Edi Prodan

Ono što je također bilo zamjetno, naglašenija je bila gastronomska ponuda, u kojoj se isticala dakako lepeza istarskih specijaliteta ali i svugdje udomaćenih – ćevapa.

U kasno popodne Gračišće je doslovno “pucalo po šavovima”, sa svih su se strana čuli glazba, i to živa najčešće s dominantnim zvucima harmonike, dok je večer bila rezervirana za Maura Staraja, glazbenika koji je na jedan značajni način također nedjeljivi dio vinske smotre u jednom od najzanimljivijih istarskih gradića, mjestu u kojem je velik broj očuvanih crkava i crkvica, pa tako i onih iz 15. stoljeća, kao i najnevjerojatniji spoj arhitektonskih ostvarenja pojedinih razdoblja. Ne čudi stoga zašto tako velik broj ljudi godinama s toliko oduševljenja Uskrsni ponedjeljak želi provesti samo na jednom mjestu: u Gračišću.