Foto: Pixabay
Uronite u prirodu kako biste se ponovno otkrili i živjeli bolje
povezane vijesti
Uranjanje u prirodu kako biste doživjeli iskustvo duboke povezanosti sa svojom nutrinom i s drugima, te tako pronašli put do blagostanja i sreće.
To je cilj friluftsliva, norveškog izraza koji bismo mogli prevesti kao “život na otvorenome”, ali koji obuhvaća mnogo širi i složeniji koncept.
Provođenje puno vremena na otvorenom, šetnje uz rijeke ili šume, život u povezanosti s prirodom nešto je svojstveno norveškoj kulturi, način postojanja koji je dio nacionalnog identiteta zemlje.
Friluftsliv ne označava određenu aktivnost, već obuhvaća sve one aktivnosti koje se mogu provoditi na otvorenom i od kojih naš duh može crpiti životnu krv i imati koristi.
Planinarenje šumom, vožnja kajakom po fjordovima i skijanje u planinama, branje divljeg voća i bobica, sjedenje u srcu šume… sve je to friluftsliv.
Nedavno istraživanje pokazalo je da je 83% Norvežana zainteresirano za friluftsliv, 77% provodi vrijeme u prirodi svaki tjedan, a 25% to čini gotovo svaki dan.
Mnogi ljudi odlučuju spavati izvan kuće, u prirodi, barem jednom tjedno.
U Norveškoj je također raširena tradicija prema kojoj se mala djeca ostavljaju spavati na otvorenom nekoliko noći tijekom zime, kako bi im tim iskustvom ojačala imunološka obrana i otpornost na hladnoću.
Da je boravak na otvorenom, u kontaktu s prirodnim okolišem, vrlo dobar za naše tjelesno zdravlje, dokazuje i znanstvena literatura.
Praksa pomaže smanjiti stanja tjeskobe i depresije, dugoročno poboljšavajući raspoloženje i psihološku dobrobit.
Nadalje, oni koji prakticiraju friluftsliv kažu da se osjećaju usredotočenijim na posao (ili učenje), skloniji učenju novih stvari, znatiželjniji i dostupniji drugima.
Konačno, provođenje vremena u prirodi udaljava nas od svakodnevnog života i čini se da povećava sposobnost promjene perspektive, čineći ljude otpornijima i spremnijima na suočavanje s izazovima i promjenama.
