Hello! Croatia i Tomislav Korman donose priču o povijesnom Parlamentarnom svjetskom prvenstvu u ragbiju koje je održano krajem kolovoza i početkom rujna ove godine.

Parlamentarno svjetsko prvenstvo je osnovano i prvi put održano 1995. godine u Južnoj Africi pod inicijativom i vodstvom Nelsona Mandele.

Ove su se godine natjecali timovi Južne Afrike, Argentine, Australije, Novog Zelanda, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Francuske i Europske unije (EU).

Jedan od igrača iz tima Europske unije bio je i Tomislav Korman, Hrvat koji već osam godina boravi u Bruxellesu, koji je pet je godina istaknuti član komunikacijskog tima Europskog parlamenta i dobitnik komunikacijskih nagrada iz europskog okvira, a sada nosi i titulu prvog Hrvata koji je sudjelovao u ovom ragbi natjecanju.

Za Hello! Croatia otkriva sve o tom jedinstvenom doživljaju, karijeri u EU, svakodnevnom životu u Bruxellesu i motivaciji za nove uspjehe.

Pozdrav Tomislave! Dio ste tima EU koji se prvi put pojavio na Parlamentarnom svjetskom prvenstvu u ragbiju koji su nahvalili brojni svjetski mediji. Kakav je to osjećaj?

Prvi nastup na tako velikom međunarodnom natjecanju donosi pritisak i znatiželju. Velika je čast biti dio ideje koja je potekla od Nelsona Mandele 1995. godine, jer u posljednjih 30 godina EU nije imala predstavnike na ovom natjecanju, a osobito Hrvatskog predstavnika.

Izašli smo na teren uz pljesak i poticaje svih ostalih ekipa, što nam je dalo dodatnu motivaciju. S obzirom na to da se prvenstvo održalo u Francuskoj, kroz svih 10 dana organizatori su se trudili promovirati francusku umjetnost, povijest i inovacije. Tijekom dana bili smo okruženi s 300-tinjak sudionika, uključujući profesionalne sportaše, diplomatske predstavnike i novinare.

S obzirom na to da smo otvorili prvenstvo porazom protiv Novog Zelanda, bio je poseban trenutak kada su nama, EU ekipi, na poklon izveli “haku”, njihov poznati ples, i to ne samo na terenu, već i na svečanom prijemu Airbusa, ispod krila zrakoplova Concorde.

No važno je naglasiti da naše EU prisustvo označava značajnu prekretnicu u svjetskoj sportskoj diplomaciji. Čak je i predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola, opisala ulazak našeg EU-a tima u ovo međunarodno sportsko natjecanje kao “povijesni trenutak”.

Kako je došlo do ideje da se formira ragbi ekipa Europske Unije? Ragbi je na glasu kao poprilično grub sport, kakva su Vaša iskustva?

Prva smo sportska reprezentacija institucija Europske unije. Do sada nije postojala ekipa koja bi predstavljala EU institucije na svjetskim natjecanjima.

Nekolicina trenutnih i bivših zastupnika Europskog parlamenta (Eric Andrieu, Anne-Sophie Pelletier, Mohammed Chahim, Pascal Durand, Radan Kanev, Irène Tolleret, Petar Vitanov, Christian Allard, Derek Vaughan) pokrenulo je ideju, i od jeseni 2022. tridesetak kolega tjedno dolazi na treninge.

Mješavina smo komunikacijskih i političkih stručnjaka iz institucija EU, 15 različitih nacionalnosti. Prvi put na ovom svjetskom natjecanju uvedena je mogućnost formiranja mješovitih timova. U našem timu su četiri žene.

Uvriježeno mišljenje da je ragbi grub sport nije baš točno. Postoje pravila u vezi s kontaktom i svi koji grubo igraju mogu dobiti žuti ili čak crveni karton.

Ragbi nije ništa grublji od, primjerice, nogometa. Ragbi je timski sport, gradi karakter te podiže fizičku i psihičku snagu. U ragbiju postoji neposredni kontakt između igrača suprotstavljenih ekipa.

Tijelo se postupno prilagođava na treninzima, nakon nekoliko utakmica postaje naviknuto na kontakt i udarce. Ragbijaša uvijek očekuje taj izravni kontakt.

Jeste li pobijedili?

Novi Zeland je zasluženo odnio pobjedu. Iako smo imali poraze u prve dvije utakmice protiv Novog Zelanda i Francuske, kruna našeg nastupa bila je pobjeda protiv Ujedinjenog Kraljevstva. To je bilo posebno zadovoljstvo jer se ragbi izvorno razvio u Engleskoj, a i bilo je simbolično jer je Ujedinjeno Kraljevstvo nažalost napustilo EU 2020. godine.

Je li ovo bio Vaš prvi susret s ragbijem ili ste ga igrali i ranije, s obzirom na to da taj sport nije tako popularan u Hrvatskoj? Jeste li se bavili nekim drugim sportovima?

U Belgiji postoji nekoliko ragbi klubova, te sam prije članstva u institucionalnom EU klubu trenirao dvije godine za lokalni klub u Bruxellesu. Ragbi je izazovan i fascinantan sport.

Također, primjećujem da popularnost ragbija raste i u Hrvatskoj. Slično našem klubu, ragbi zajednica u Hrvatskoj se temelji na volonterskom radu i snažnoj zajednici koja podržava ovaj sport.

Ragbi je prvi timski sport koji sam probao, a prethodnih godina redovito teretana i trčanje. Drago Pezić, poznati fitness trener, držao me u kondiciji online treninzima.

Kako ste doživjeli izazove s obzirom na raznolikost 15 kultura i perspektiva unutar vašeg europskog tima?

Da, za razliku od ostalih timova, tijekom igre mi miješamo različite jezike, stvarajući smiješnu i neobičnu, ‘ajmo reći – simfoniju, jer u trenucima strasti na terenu, granice između njemačkog, hrvatskog, francuskog, engleskog, bugarskog, nizozemskog itd. jezika se brišu.

Kako biste opisali svoje dojmove nakon povratka s prvenstva? Je li Francuska opravdala svoj ugled kao centar diplomacije, umjetnosti i mode?

Nismo očekivali tako ispunjen i ‘profesionalan’ raspored. Dani su bili ispunjeni treninzima, fizioterapijom, institucionalnim sastancima i naravno francuskom kulturom. Izazov je predstavljalo dnevno prelaziti sa sportske opreme na dress code “black tie”, koji je bio obavezan za određena događanja.

To je bio pravi “francuski štih”, ali svi smo se trudili poštovati upute. Sve je iznenadio posjet Airbusu u Toulouseu, koji je lider u dizajnu i proizvodnji zrakoplova. Poseban je trenutak bio, kao što sam već spomenuo, kada su predstavnici Novog Zelanda izveli “haku” na svečanom prijemu ispod krila zrakoplova Concorde.

Kakvi su vaši planovi i ciljevi za kraj 2023. i početak 2024. godine?

Pred nama su pripreme za ragbijaško Svjetsko prvenstvo u Australiji 2027. Međutim, prije toga, svi ćemo biti posvećeni Europskim izborima koji će se održati u lipnju 2024. godine.

Svi koji žele biti informirani o događanjima na kojima radimo, demokraciji i Europskoj uniji mogu se povezati preko službene internetske stranice Europske unije, koja postoji i u hrvatskoj verziji dostupnoj na zajednoza.eu.

Cijeli razgovor s Tomislavom Kormanom pročitajte OVDJE.