Foto Pexels
Identificirane su neke biološke promjene koje bi mogle objasniti pozitivan učinak
povezane vijesti
Novo istraživanje proučavalo je što se biološki događa ljudima nakon povremenog posta.
Konkretno, istraživači su se fokusirali na analizu nekih promjena unutar tijela koje se aktiviraju zahvaljujući ovoj praksi i koje dovode do niza dobrobiti uključujući gubitak težine.
Godinama se presudna važnost pridavala vrsti i količini konzumirane hrane, ali u većini slučajeva nije se vodilo toliko računa o tome “kada” se uopće jelo.
Trenutno, međutim, kronoprehrana postaje sve važnija, podsjećajući nas da je među temeljnim čimbenicima koje treba uzeti u obzir i vrijeme u kojem se određene hranjive tvari unose.
Prethodna istraživanja pokazala su da je učinkovit način mršavljenja i borbe protiv pretilosti vremenski ograničeno hranjenje – isprekidani post – koji poboljšava zdravlje čak i prije nego što počne mršavljenje.
Drugo istraživanje usredotočilo se upravo na povremeni post, a posebno na način na koji stanice reagiraju na ovu praksu za poticanje mršavljenja.
Ograničavanje sati prehrane važno je, prema stručnjacima, ne samo za mršavljenje, već i za poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
To je sada potvrđeno novim istraživanjem, objavljenim u časopisu Nature, od strane tima sa Sveučilišta u Kopenhagenu, Katoličkog sveučilišta u Australiji i Instituta Karolinska.
Istraživanje se temeljilo na uzorku od 11 muškaraca s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih muškaraca kojima je dodijeljen jedan od dva protokola hranjenja tijekom pet dana: 16-satno isprekidano gladovanje (mogli su jesti samo 8 sati dnevno) ili neograničena dijeta.
Nakon desetodnevne pauze, eksperiment je ponovljen, ali uz izmjenu skupina: oni koji su prakticirali povremeni post sada su morali slijediti dijetu bez vremenskog ograničenja i obrnuto.
Prema dobivenim rezultatima, povremeni post modificira koncentraciju metabolita u krvi, ali i ekspresiju gena mišića, posebice u slučaju transporta aminokiselina, osnovnih sastojaka proteina.
Promjene u metabolitima i ekspresiji gena uzrokovane vremenski ograničenim hranjenjem stoga bi mogle biti odgovorne za pozitivan učinak povremenog gladovanja na zdravlje.
Istraživači ističu da ako imamo manje vremena za konzumaciju hrane, na kraju se konzumira manje.
