Reciklaža i bioraznolikost

Evo kako isplanirati ekološki prihvatljiv vrt

Jelena Sedlak

Možete sprati uši mlazom vode; postaviti bakrene prstene protiv puževa golaća; zagrnute kupusnjače mrežicom; prskati biljke češnjakom, bazgom ili rabarbarom; ostaviti kutove vrta neuređene, za ježeve i sljepiće; postaviti kućice za ptice; napraviti malo vrtno jezerce koje će biti stanište za korisne insekte; posaditi luk i vlasac oko ruža; uzgajati mrkvu i poriluk kao dobre susjede; kadifice i bosiljak oko rajčica...



Klimatske promjene i kako ih zaustaviti, danas su u jeku interesa javnosti. Okolišni čimbenici utječu na sve, od zdravlja do proizvodnje hrane, od svijeta insekata do koralja, a čovjek je tu u povlaštenom položaju, jer na njih ipak može utjecati. Ako ste u prilici da imate vrt, tome možete dati još i veći doprinos, štiteći prirodni svijet. Ali, kako zapravo izgleda ekološki prihvatljiv vrt ili kako je to danas popularno reći, eco-friendly vrt, i koje su mu odlike? Možda pomislite da je to vrt zarastao u biljke poput kakve džungle, pun divljeg cvijeća i insekata, no danas i suvremeno dizajnirani vrtovi mogu biti ekološki prihvatljivi, zahvaljujući kombinaciji inovativne tehnologije i ekološki prihvatljivih materijala. Isplanirajmo jedan takav vrt.
1. Recikliranje materijala
Naša glavna briga trebala bi biti porijeklo, izrada i montaža materijala koji koristimo za čvrste strukture u vrtu, poput vrtnih kućica, stazica i zidova. Ako za njih koristimo reciklirani materijal, to je najbolji način da postignemo “zeleni” učinak. Reciklažna dvorišta, pogotovo ona u većim gradovima, znaju biti skuplja od onih u manjim mjestima i na otpadu, pa to imajte na umu kada tražite pogodni materijal. Reciklaža vam omogućava da u velikoj mjeri izrazite svoju kreativnost, naglasite osobnost i dizajn svog doma. Stare, ručno izrađene opeke ili već korišteni kamen, odlično se uklapaju u dvorišta starijih kuća. Danas se već rade i vaze, ograde i vrtni namještaj od recikliranog drveta ili plastike.
2. Izaberite ekološki materijal
Materijali dobiveni iz lokalnih izvora i isto tako prerađeni, odlično se uklapaju u održive vrtove. Izabirući upravo takve, uspijevate ograničiti svoj doprinos zagađenju okoliša. Ti materijali ujedno koriste manje cementa ili ga uopće ne koriste, a to je značajno stoga što se zna da proizvodnja cementa otpušta više od 5 posto ukupnog ugljičnog dioksida na zemlji. Ekološki materijali ujedno vaš vrt povezuju s vašom okolicom, što je naročito važno u predgrađima i na selu. Prirodni materijali, bilo to drvo, slama, kamen ili slični, puni su karaktera, no ponekada su manje trajni, pa ćete se morati posavjetovati s lokalnim stručnjacima.
Uzmite u obzir da je sirovi materijal možda jeftiniji, ali cijena izvođača radova to neće biti. Tradicionalni materijali zahtijevaju specijalne vještine, koje se prenose s generacije na generaciju, kao što je to recimo izrada suhozida.
3. Potražite lokalno dostupne materijale
Za popločavanje i pergole birajte lokalno dostupne materijale i konstrukcije ili one koje su izradili zanatlije s vašeg područja, pa ćete tako ostaviti značajno manji ugljični otisak u svom okolišu.
4. Uštedite na vodi
Prikupljanje vode je od velikog značaja kod ekološki osviještenog vrtlara, a ono se može izvesti na nekoliko načina, od kojih je tradicionalna šterna ili podzemni spremnik najbolji način. Veći spremnici lako mogu prikupiti dovoljno kišnice za vrt prosječne veličine, a možete ih koristiti i za ispiranje wc školjke. Pametno korišteno navodnjavanje vrta također će pridonijeti uštedi vode. Ne koristite raspršivače, nego polijevajte korijenje biljaka, popravite mjesta na crijevu koja propuštaju vodu, nabavite veće vaze za biljke, jer će se zemlja u njima sporije isušivati i ne kosite travnjak prenisko u vrijeme ljetne žege.
5. Smanjite uporabu kemijskih sredstava
Ima mnogo prirodnih načina uz pomoć kojih se možete riješiti štetnih insekata u svom vrtu. Možete sprati uši i neke druge insekte mlazom vode iz crijeva; postaviti bakrene prstene protiv puževa golaća; zagrnite kupusnjače mrežicom protiv kupusove muhe; koristite češnjak, bazgu ili rabarbaru za prskanje biljaka protiv štetočina; kutove vrta ostavite neuređene, tako da mogu poslužiti kao sklonište za ježeve i sljepiće, koji su prirodni neprijatelji puževa; postavite kućice za ptice, koje će vam pomoći u smanjivanju populacije gusjenica; napravite malo vrtno jezerce koje će biti stanište za korisne insekte; posadite luk i vlasac oko ruža za sprječavanje crne pjegavosti lista; uzgajajte mrkvu i poriluk kao dobre susjede koji će se međusobno štititi od lukove i mrkvine muhe; kadifice će štititi rajčice, a bosiljak u blizini će im dati bolji okus; posadite hren pored krumpira i štitit će ga od bolesti.
Malčirajte gredice s 5 – 8 cm komposta i nećete imati muke s korovom. Malč će ujedno štititi korijenje biljaka od smrzavanja preko zime i od isušivanja preko ljeta. Korova se možete riješiti i ako ga prekrijete crnom folijom ili kartonom.
6. Investirajte u zeleni krov
Ekokrovovi su postali jako popularni jer povećavaju bioraznolikost, omogućavaju dobru izolaciju, poboljšavaju kvalitetu zraka i iskorištavaju višak padalina, a i veoma su privlačni. Postoje razne tehnike i materijali koje možete nabaviti za kreiranje krovnog vrta. Za njega može poslužiti i betonska ploča nad garažom ili konobom, ako na sebi može podnijeti veću težinu.


SONY DSC
SKU 80670
SKU 80930



7. Izaberite ekološki prihvatljive biljke
U organskom vrtu jako je važno izabrati prave biljke, dakle i one koje će vam predstavljati i hranu i sklonište za divlji svijet biljaka i životinjica. Izaberite jagodičaste vrste koje rastu u vašem podneblju i drveće kao što je glog, koji vjerojatno već raste u vašoj okolici i na koje su ptice i insekti već navikli, pa će češće navraćati u vaš vrt.
Žive ograde su u svakom slučaju bolje od zidova, jer su idealna mjesta za skrivanje od predatora i za gniježđenje. U najmanju ruku posadite penjačice. Poželjnije su biljke koje proizvode puno nektara, kao što su ehinacea i budleja, jer su za insekte mnogo bolje od onih s duplim i punim cvjetovima, ali bez dovoljno nektara da privuku korisne insekte.
Ključni princip za sadnju biljaka je mjesto koje njima najviše odgovara. Posađene na loše mjesto patit će od stalnog stresa i trebat će ih često zalijevati i prihranjivati. Veslajte niz vodu, odnosno napravite vrt u skladu s njegovim prirodnim predispozicijama, a ne u skladu s vašim željama koje su možda suprotne karakteristikama vrta. U sjeni nemojte saditi biljke koje zahtijevaju puno sunca, na sušnom terenu ne sadite biljke koje vole vlažno tlo.
8. Povećajte bioraznolikost i divlji život
Vaš će vrt tako dobiti na zanimljivosti a i lakše će se oduprijeti štetočinama. Ježevi i sljepići obožavaju hrpe lišća, granja, kamenja…Ptice će vam biti zahvalne na hranjenju preko zime. Korisni insekti će rado obilaziti vaš vrt ako u njemu i zimi nešto cvjeta. Proljetno cvijeće će probuditi pčele, a ružmarin, lavanda, menta i timijan će ih držati stalno u vašem vrtu. Možete nabaviti i hotel za pčele i druge korisne insekte u kojem će rado prezimiti.
9. Poboljšajte kvalitetu zemlje
Puno komposta i organskog gnojiva održat će zemlju u vašem vrtu u zdravom stanju, s dovoljno mikroorganizama da u njoj raste zdravo bilje. Kompost također održava dobar vodni režim u tlu, upijajući vlagu poput spužve i sprječavajući ispiranje zemlje s kišom.
10. Napravite vlastiti kompost
U kompost možete dodati gotovo sve osim kuhane hrane, mesa, izmeta kućnih ljubimaca i magazina tiskanih na sjajnom papiru i,naravno, ne smete dodati osjemenjeni korov, kemikalije i otpatke bolesnih biljaka.