Foto: Pixabay
To je kognitivna pristranost koju objašnjava psihologija
povezane vijesti
Jeste li ikada čuli za Dunning-Krugerov efekt? To je kognitivna pristranost koja navodi ljude s manje vještina i znanja da misle da znaju više od drugih.
Što manje znaju, to više misle da znaju.
Često su oni s ovim problemom skloni nametnuti vlastite ideje umjesto da se ograniče na davanje mišljenja, smatrajući ih apsolutnim istinama.
Na druge se gleda kao na potpuno neznalice i nesposobne čak i ako to nisu.
Kako je identificiran ovaj učinak?
Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u gradu Pittsburghu 44-godišnjak je usred bijela dana bez maske na licu izveo dvije pljačke.
Očito je lako prepoznat i uhićen. Kasnije se doznalo da lice nije skrivao jer je bio uvjeren da će ga sok od limuna, kojim se namazao po licu prije pljačke, učiniti nevidljivim.
Dvojica prijatelja su mu to predložila šaleći se na račun ove nevjerojatne tehnike.
Wheeeler je šalu shvatio ozbiljno i odlučio se fotografirati s limunom na licu. Potonji se nije pojavio na slici i Wheeeler se uvjerio u njegovu učinkovitost.
Priča je doprla do ušiju praktičara socijalne psihologije sa Sveučilišta Cornell Davida Dunninga koji se zapitao može li nas nesposobnost učiniti nesvjesnima koliko smo nesposobni.
Tako je započeo niz eksperimenata zajedno sa svojim kolegom Justinom Krugerom i to je istraživanje dovelo do Dunning-Krugerovog efekta.
Tijekom 4 eksperimenta, dva su psihologa analizirala kompetencije nekih ljudi u području gramatike, logičkog zaključivanja i humora, tražeći od njih da procijene svoju razinu kompetencija, a zatim su proveli testove kako bi je ocijenili.
Primijetili su stoga da što je čovjek nesposobniji, to je toga manje svjestan. Dok su najsposobniji čak i podcijenili sami sebe.
Otuda i Dunning-Krugerov učinak, prema kojem ljudi s niskom razinom kompetencije stalno misle da znaju više nego što znaju, smatrajući se inteligentnijima.
Zašto imamo tu iskrivljenu percepciju?
Jer ako nemate minimum vještina u određenom području, ne možete realno procijeniti vlastitu izvedbu i ograničenja.
Od ove iskrivljene percepcije mogli bismo svi “patiti”, a kako se iz toga izvući?
Stručnjaci preporučuju da prije svega pokušate osvijestiti postojanje ove kognitivne pristranosti, biti otvoreni za sumnju i izbjegavati nametanje vlastitog gledišta prihvaćajući i tuđe.
