Kada ga je previše, tjera nas na kontinuirano i gotovo kompulzivno traženje emocija, bez straha od posljedica, a ova neuravnotežena situacija može eskalirati u probleme s korištenjem droga i ovisnošću.

Ako smo, s druge strane, u deficitu dopamina, lako bismo mogli pasti u stanje depresije, čini nas apatičnima i umornima.

Ovaj neurotransmiter ima mnoge važne funkcije. Glavne se odnose na regulaciju kretanja, užitka, pažnje i raspoloženja.

Kada postoji manjak ovog neurotransmitera u mozgu, pokreti mogu biti odgođeni i nekoordinirani.

Ako postoji višak ove tvari, mozak uzrokuje nepotrebne pokrete tijela, kao što su tikovi koji se ponavljaju.

Stoga je regulacija otpuštanja dopamina neophodna kako bi se tijelo pravilno kretalo, izvršavajući koordinirane geste i pravom brzinom.

Odgovarajuće razine dopamina mogu biti vrijedan saveznik u poboljšanju našeg pamćenja.

Osobito je pogođena takozvana radna memorija, odnosno sposobnost manipuliranja i pamćenja informacija tijekom obavljanja drugih radnji.

Ovisno o razinama dopamina, naše pamćenje i koncentracija mogu se povećati ili smanjiti.

Dopamin i sposobnost druženja

Ova tvar uvelike utječe na sposobnost normalne i uravnotežene društvene interakcije.

U stvari, niske razine ovog neurotransmitera istaknute su kod ljudi sa socijalnom fobijom.

Niska razina favorizira izolaciju, povlačenje iz društvenih odnosa te utječe sposobnost pronalaženja ispunjenja i zadovoljstva u kontaktu s drugima.

U suprotnom slučaju, visoke razine karakteristične su za oboljele od bipolarnog poremećaja, što rezultira stanjem nekontroliranog uzbuđenja koje uključuje više sfera osobnosti.

Promjene u razinama i funkcioniranju dopamina i neurona koji ga proizvode i koriste prisutne su kod raznih neuroloških i psihijatrijskih bolesti.

To uključuje Parkinsonovu bolest, depresiju, psihozu, shizofreniju, ovisnost o drogama i poremećaj pozornosti i hiperaktivnosti.

Nije slučajno da među lijekovima koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti postoji nekoliko onih koji povećavaju proizvodnju dopamina u mozgu.

Moguće je pomoći našem tijelu da održi pravu razinu ove tvari na prirodan način. Na primjer svakodnevnom tjelesnom aktivnošću.

Dopamin i prehrana

Prehrana također igra važnu ulogu, a prije svega zahvaljujući namirnicama poput orašastih plodova poput badema i oraha.

Korisne su i neke sjemenke poput sezama, suncokreta i bundeve.

Odgovaraju nam i avokado, banane, kakao i čokolada.