Koža se smatra našim najvećim organom i predstavlja prvu liniju obrane našega tijela jer je zadužena da sve štetne čimbenike zadrži izvan našeg organizma.

Naravno da volimo da nam je koža čista, a najjednostavniji i najčešći oblik postizanja tog cilja je tuširanje. Netko se tušira navečer, netko ujutro, a netko i dvaput dnevno. No, koliko često bi to zapravo trebali činiti?

“Uđete u bilo koju ljekarnu i pored lijekova za prehladu i gripu nalaze se redovi šampona i sapuna. Samo sam pomislio: čemu sve ovo?”, pita se doktor James Hamblin u podcastu CNN-a.

“Koliko nam je to potrebno za zdravlje? A koliko je to samo osobna preferencija? I gubim li vrijeme i novac? Bi li mi bilo bolje da se držim onoga da je manje zapravo više?”, upitao se.

Sve su to bila pitanja koja je Hamblin, liječnik preventivne medicine i javnog zdravstva, a zatim i pisac za The Atlantic, želio istražiti. Stoga se prestao tuširati – u tradicionalnom smislu te riječi – na otprilike pet godina.

“Pažljivo sam napisao (u knjizi) da sam prije pet godina prestao – i jesam”, objasnio je, ističući da su te godine bile posvećene pokušajima i pogreškama.

“U to vrijeme sam isprobao razne proizvode, prateći tijek eksperimentiranja svih različitih režima. Dakle, nisam proveo punih pet godina bez tuširanja – ne. Ali, ljudi su to stvarno htjeli čuti”, kaže Hamblin i dodaje da je vrlo dugo bio minimalist po pitanju tuširanja.

Hamblin, koji je sada predavač na Yale School of Public Health, rekao je da postoji “velika zdravstvena aureola” oko proizvoda za osobnu njegu te da se isti smatraju promicateljima higijene jer mnogi iznose tvrdnje koje zvuče medicinski, a koje se svode samo na pametan marketing.

“Ako pogledate stvarni način na koji mnogi od tih proizvoda zapravo čine bilo što da bi spriječili prijenos bolesti (osim što) osiguravaju da nemate tjelesne tekućine na sebi koje bi mogle prenijeti bolest, ostalo čini da izgledate, osjećate se i mirišete dobro”, zaključuje.

Foto: Pexels

Usporedba mikrobioma

Sapun je vrijedan alat, kaže, uglavnom za razbijanje ljepljivih, masnih tvari. “Ali, obično je više mehanička sila ta koja obavlja većinu pranja”, rekao je. “Kada trljate ruke pod vodom, skidate puno toga.”

Da bude jasan, napomenuo je da govori o većini situacija, a ne u slučaju radnika u restoranima, kuhinjama ili kirurga koji se pokušavaju dezinficirati za operaciju, na primjer.

Hamblin je rekao da ga je na pisanje knjige djelomično nadahnuo prilično novi zdravstveni trend u to vrijeme.

“Ljudi su odjednom počeli uzimati probiotike i željeli imati optimalnu crijevnu floru. I vidio sam da se ista stvar potencijalno događa u zdravlju kože jer imate trilijune mikroba posvuda po sebi. Mikrobiom kože je manji od mikrobioma crijeva, ali sličan je princip”, rekao je.

Na našoj koži, baš kao i u našim crijevima, živi bogata i raznolika zajednica mikroba. Mikrobiom kože je posrednik, u interakciji s unutarnjim svijetom našeg tijela i vanjskim svijetom.

Rezultati tih interakcija utječu na naše individualno zdravlje na načine koje tek počinjemo shvaćati, a konstantno ispiranje može stvoriti probleme.

“Postoji sklad između ulja i kemikalija koje vaša koža prirodno luči i kožnog mikrobioma koji živi na toj koži. Privremeno poremetite mikrobiom kada se tuširate vrućom vodom i koristite sapun.

Ali, također, remetite tlo na kojem ti mikrobi žive, isušujući kožu i uklanjajući sva ulja”, dodaje doktor.

Kaže da to nije nužno loše, ali da mijenja dinamiku. A ako ste skloni upalnoj kaskadi poput ekcema ili akni, problem možete pogoršati.

Ako ste zainteresirani za njegovanje prirodnijeg (a možda i zdravijeg) mikrobioma kože promjenom navika tuširanja, Hamblin – koji ne želi ljudima govoriti kakav režim osobne njege trebaju slijediti – ima pet stvari koje morate imati na umu.

Foto: Pexels

Kupanje nije isto što i higijena

“Higijena se provodi da bi se spriječio prijenos zarazne bolesti”, rekao je Hamblin, dok je čišćenje više osobno i ritualno.

Higijena bi bila stvari “poput pranja ruku nakon korištenja kupaonice tako da ne širite nikakve tjelesne tekućine – ne kišete u svoju ruku i zatim se rukujete s nekim – same osnove onoga što biste konkretno učinili kako se drugi ljudi ne bi razboljeli”, objašnjava.

“Čistoća bi bila puno šira kategorija osjećaja da ste osvježeni i obnovljeni. I to sigurno nije čisto kozmetičko: postoje psihološke komponente”, dodaje uz napomenu da svakodnevno “ribanje” od glave do pete nije nužno za zdravlje.

Foto: Pexels

Ne postoji usuglašena definicija ispravnog tuširanja

Za neke ljude ispiranje je dovoljno dobro, a drugi žele cijelo iskustvo wellnessa pod tušem, iako postoji cijeli raspon između te dvije opcije.

“Nekim je ljudima važno osjećati se kao da su se probudili i dan je započeo i jednostavno se osjećaju osvježeno – i to je neka vrsta rituala”, rekao je Hamblin.

“Ako ne operu kosu i jedva koriste sapun, a za to su potrebne dvije minute, to se još uvijek računa. Drugi ljudi bi rekli da je pravo tuširanje sve, ribanje od glave do pete”, kaže.

Iako je istina da ljudi koji uđu i izađu za 30 sekundi nemaju isto iskustvo kao netko tko uzme 15 minuta, izbor je krajnje osoban.

Foto: Pexels

Marketing boji našu percepciju

Nakon što naučimo osnove i prepušteni smo sami sebi, ono što čitamo i vidimo u tradicionalnim i društvenim medijima te ono s čime se susrećemo u društvu utječe na naše ideje o tome što je kolektivno prihvatljivo.

“Preplavljeni ste hrpom marketinga – od kojih neke internalizirate, a neke ne, kao potrebne i dobre, ili odvratne ako to ne učinite”, rekao je.

“Imate puno ljudi koji osjećaju da se moraju tuširati svaki dan, čak dva puta dnevno, ili svaki put kad se oznoje. I drugi ljudi koji se (tuširaju) mnogo rjeđe, ali ne vole pričati o tome”, kaže.

Foto: Pexels

Proizvodi su uglavnom isti

Ono što odaberete namazati po kosi i tijelu je osobna preferencija, a svodi se na estetiku: ono što smatrate da vam odgovara, kakav osjećaj i miris preferirate, rekao je Hamblin.

Dodao je i da bi u moru preparata za tuširanje odabrao i najjeftiniju stvar koja postoji jer je kemijski vrlo mala razlika.

“Sapuni i deterdženti mogu se jako razlikovati. A sve ostalo samo su aditivi koji su napravljeni da vam daju miris na određeni način”, kaže.

Foto: Pexels

Pandemija je unazadila zanimanje za mikrobiom

Kada je Covid-19 postao pandemija 2020., slijedili smo smjernice da ubijemo sve klice.

“Došlo je do prave pauze u zanimanju ljudi za mikrobiom kože, za industriju, za znanost,” rekao je.

“I otišli smo daleko unatrag prema tome da samo uništimo sve na koži ne želeći se izlagati ničemu”, kazao je, dodavši za CNN da je to dobro i potrebno u hitnim slučajevima te da se to sada mijenja jer se vraćamo prema mjestu gdje smo bili prije pandemije.