Majica koju su zavoljeli svi

Bezvremenski odjevni predmet koji povezuje ribare i mornare s Coco Chanel, Yvesom Saint Laurentom i Jean Paulom Gaultierom

Sanda Milinković

Francuska dizajnerica Coco Chanel voljela je ljetovati na obalama Francuske i redovito je nosila prugastu mornarsku majicu

Bretanja je regija smještena na sjeverozapadu Francuske čiji je glavni grad Rennes. Jedna je od 18 administrativnih regija u Francuskoj i zauzima veliki poluotok koji leži između Engleskog kanala (La Manche) na sjeveru i Biskajskog zaljeva na jugu. Regija je popularna destinacija zbog prirodne ljepote, ukusne hrane i šarmantne kulture, a kroz povijest je ovom regijom upravljalo more, velikim olujama i neverama. Ovaj je veliki poluotok omeđen stotinama kilometara obale o koju udaraju snažni valovi oceana, a gdje vlada more, vladaju i pomorci.


Malo tko bi pomislio da će vješti mornari Bretanje u modnu povijest upisati odjevni komad bez kojeg malo tko danas planira ljetne kombinacije, a ako se pitate što je zajedničko bretanskim mornarima, Coco Chanel i Saint Laurentu, odgovor je – majica na prugice.


Standardi mornarice


Kolokvijalno zvana »mornarska«, klasična bijela majica s plavim prugama nastala je u Bretanji pa se dizajn naziva »bretonskim prugama«, a nastala je tako što su pomorci i ribari Biskajskog zaljeva u prvoj polovici 19. stoljeća shvatili da se mornar odjeven u takvu majicu lakše uoči među valovima. Iz tog su ih razloga počeli nositi svi koji su radili na moru, a majica je originalno pletena od vune jer taj materijal može dobro grijati, čak i kada je mokra.


U to vrijeme, kada guma nije postojala, a plastika je bila još dalje u budućnosti, niti jedan komad tekstila nije bio potpuno vodootporan. Mornari su dotada stoljećima odoru prekrivali uljem i masnoćom da smanje apsorbiranje vlage. Problem je bio što bi u hladnim uvjetima ulje pucalo i gubilo otpornost na vodu, a gusta vuna bretonskih majici imala je prirodna svojstva kojima je bila otporna na vjetar i vodu, što je mornarima bila najsigurnija opcija u borbi protiv lošeg vremena.


Bretonski mornari prugaste majice nosili su ispod bijelih uniformi, a potom kao veste otkako im je zakonski propisana uniforma 27. ožujka 1858. od strane francuske mornarice. Smatralo se da će plave i bijele pruge olakšati pronalazak članova posade u moru, a majice su morale biti izrađene prema vrlo specifičnim zahtjevima da bi zadovoljile standarde mornarice. Svaka je trebala imati 21 bijelu prugu širine 20 milimetara i 21 plavu prugu širine 10 milimetara na torzu.



Mornarska majica – omiljeni suvenir Jadrana, Foto: PIXSELL

Napoleonove pobjede


Neslužbena je priča da 21 pruga označava pobjede Napoleona Bonapartea, što je ostalo nepromijenjeno do danas. Pravilo je bilo i da bijele pruge moraju biti barem dvostruko šire od plavih zbog vizualnog dojma, a ovratnik bretonske majice je bio šireg izreza da bi mornari tijekom dužnosti lakše skinuli majicu. Manjak dugmadi na majici bio je namjeran da se članovima posade ne bi petljao u užad.


Nakon što su bretonske prugice postale dio službene uniforme, na sunčanoj obali su ih počeli nositi i lokalni ribari te prodavači koji su ih usvojili kao dio svoje radne opreme. Uočljiva majica pomagala je prodavačima češnjaka i luka na tržnicama jer su se isticali pa ih je bilo jednostavno pronaći.


I ostale bi prugice u Bretanji na mornarima i ribarima da svoj butik 1913. na obali Normandije, u gradu Deauville, nije otvorila Gabrielle Coco Chanel. Francuska dizajnerica voljela je ljetovati na obalama Francuske i redovito je nosila prugastu mornarsku majicu. Iako ju je brend Saint James preduhitrio u masovnoj proizvodnji prugastih majica, samo je legendarna Coco mogla taj komad dovesti u svijet visoke mode što je i učinila svojom nautičkom »cruise« kolekcijom 1917.


Ležerniji modni komad, u odnosu na dotadašnju žensku modu kojom su dominirali korzeti i uski strukovi, odmah je postao popularan i zauvijek promijenio sliku i priliku ženske mode za slobodno vrijeme. S obzirom na to da se radilo o razdoblju francuskog modernizma, elegantni uzorak bio je savršena novost u svijetu mode.


Najpoznatije pruge na ekranima

John Wayne nosio ih je u filmu »Adventure’s End«, Katharine Hepburn u »Woman of the Year«, Kirk Douglas u »20.000 Leagues Under the Sea«, James Dean u »Rebel Without a Cause«, Cary Grant u »To Catch a Thief«, Brigitte Bardot u »La Mariée est trop belle«, Audrey Hepburn u »Two For The Road«.


Neodoljiva Brigitte Bardot bila je sinonim za bretonske majice


Igre bojama


Majica na prugice postala je bezvremenski klasik koji svatko ima u ormaru, u rangu s crnim sakoom ili trapericama, a tajna uspjeha ovog modnog komada leži u njegovoj prilagodljivosti zbog koje se uklapa u svačiji stil. Jednako je dobro nose umjetnici u potrazi za inspiracijom, svjetske filmske zvijezde s A-liste i »obični« ljudi u svakodnevnim poslovima.


Originalno predstavljena kao dio ženske Chanel kolekcije, nije trebalo proći puno vremena da majica postane dio uniseks priče pa su je u muškom svijetu proslavili James Dean, Andy Warhol, Pablo Picasso i Cary Grant u filmu »Uhvatite lopova«, a tijekom godina doživjela je mnoge reinterpretacije u kolekcijama Saint Laurenta, Isabele Marant i Sonije Rykiel.


Kroz desetljeća koja su stizala, uključujući i Drugi svjetski rat, mlađe su generacije osvježile bretonske prugice i udahnule im novi casual dah, noseći ih pedesetih godina prošlog stoljeća uz plave traperice. U to je vrijeme majica zadržala svoj originalni dizajn, a kasnije su se mnogi počeli igrati bojama pa su se pojavile bijele majice s roza prugama ili pak crne majice s bijelim prugama.


Pariški dizajner Jean Paul Gaultier uključivao bi bretonske pruge različitih boja u svaku svoju kolekciju tijekom perioda od četrdeset godina i postao je sinonim za njih do te mjere da je 2011. kreirao prugaste dresove za francusku nogometnu reprezentaciju.


Kada je prikazana 2014., izložba »The Fashion World of Jean Paul Gaultier« u galeriji Victoria (NGV), bila je prepuna pruga koje je Gaultier u modnim kolekcijama kombinirao s beretkom i maramom oko vrata, stilom koji je (p)ostao sinonim za francusku rivijeru.


Mračna strana prugica

Iako su danas dio svakodnevnog outfita i visoke mode, nekada su pruge bile drugačijeg dizajna i imale su posebno značenje. U 13. stoljeću europski građani na rubu društva nosili su pruge odlukom vladajućih jer ih je tako bilo lakše okupiti. Pruge su bile jednostavan način identificiranja stranaca, a jedno vrijeme su ih nosile prostitutke, kriminalci i dvorske lude.


Tipične pruge često su se pronalazile i u cirkusu gdje su ih nosili izvođači, a bile su i prihvaćeni dizajn cirkuskih šatora. Sredinom 1940-ih, gangsterske uniforme, tzv. »zoot suits«, u SAD-u su se koristile kao političke izjave skupina koje su bile često ignorirane. 1943. izbili su neredi od strane američkih vojnika i mornara koji su tražili muškarce iz skupina Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca i talijanskih zajednica, koji su se odijevali u prugasta odijela jer su takav čin smatrali »nepatriotskim« u vrijeme kada je Amerika racionalizirala količine tekstila.