U svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela.

Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnoj razini doprinijeti njihovoj zaštiti, ali i rješavanju globalnih problema.

Znanstvenik Albert Einstein je izjavio: »Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života«. Pčele su nam neophodne za oprašivanje. Svega 10 posto biljaka oprašuje se vjetrom, a ostalo oprašuju oprašivači od čega pčele pokrivaju oprašivanje oko 70 posto usjeva kojim se čovječanstvo hrani.

Osim za hranu, oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali, te mnoge druge namjene – rekao je Rešid Selimović iz Pčelarske udruge Učka.

Upozorio je na problem ugroženosti pčela, ali i pčelarstva u Hrvatskoj.

Pesticidi i onečišćenje

– Studije svjetski priznatih organizacija, Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode, ukazuju na smanjivanje populacije pčela, ali i drugih oprašivača. Broj oprašivača u Europi u prošlih 30 godina pao je za tri četvrtine i ostao je samo na 25%.

Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, primjerice intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te onečišćenje. Pored ljudskih aktivnosti pčele ugrožavaju i štetočine i bolesti.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, s azijske pčele na našu pčelu prešao je nametnik varroa. To je grinja veličine glavice pribadače koja siše pčeli krv i uništava pčelinje leglo. Ako pčelar tog nametnika ne suzbija preventivno i pravovremeno, u vrlo kratkom roku varroa uništi cijelu pčelinju zajednicu.

Zato danas više gotovo da nema medonosne pčele koja slobodno živi u prirodi. Zbog navedenog, neophodno je da se ljudi bave pčelarstvom i da budu educirani da bi pčele uopće postojale.

U Hrvatskoj su pčelari uglavnom starije osobe, koje sve teže obavljaju teške fizičke poslove pčelarstva, pa smanjuju broj pčelinjih zajednica o kojima brinu, te nažalost, što je prirodno i umiru. Mladi ljudi teško donose odluku da se bave pčelarstvom, a ako i uđu u pčelarstvo, ubrzo shvate da to nije ekonomski isplativa djelatnost te od pčelarstva brzo odustaju.

Problemi su mnogi – s pčelinjim bolestima, zatim problemi trovanja pčela zbog prekomjerne upotrebe pesticida i insekticida, s lošim vremenskim uvjetima za pčelinje paše zadnjih godina, s nelojalnom konkurencijom jeftinih pčelinjih proizvoda iz uvoza upitne kvalitete, te problemi s poticajima u pčelarstvu – naveo je Selimović.

Medonosne biljke

Uz Svjetski dan pčela dao je i odgovore na pitanja »kako pomoći pčelama i pčelarima«.

– Tko ima uvjete i volje, može se početi baviti pčelarstvom i javiti se u pčelarsku udrugu na njegovom području. Ukoliko se gradi bazen, treba brinuti o njegovom pravilnom održavanju, jer tada u njega pčele ne idu. Treba shvatiti da pčele nisu prijetnja i opasnost i ne buniti se protiv pčelara koji drži košnice već godinama, već biti sretan što se ima oprašivače u blizini.

U svrhu ukrašavanja, na balkonima, terasama i na vrtu treba saditi odnosno sijati medonosne biljke, zalagati se za očuvanje cvjetnih livada s većom raznolikošću biljaka, te izbjegavati košnju za vrijeme najvećeg cvjetanja biljaka, a travu kositi u večernjim satima – rekao je Selimović koji predlaže da se pčelarima omogući privremen ili stalan smještaj pčelinjaka na poljoprivrednim površinama.

– Na taj način će pčele imati odgovarajuću pašu, a naše bilje će biti oprašeno i donosit će bogatije plodove – zaključio je ovaj pčelar koji poručuje javnosti i kako je dobro med i druge pčelinje proizvode kupovati kod lokalnog pčelara.