Nedavno sam vam bio u Rijeci. Na poziv dva prijatelja otišao sam pogledati pripremnu utakmicu naše nogometne reprezentacije protiv Makedonije. Znate, obojica vam za svoje restorane u Varaždinu i Zagrebu uzimaju moja vina. Ne, nismo se čuli nakon što sam za sva svoja vina koja sam poslao na ocjenjivanje od Decantera dobio srebrne medalje jer neki od njih su u Njemačkoj. U velikom su poslu. Dvojica prijatelja koja su me pozvali na utakmicu su – Zlatko Dalić i Dražen Ladić.

Dragutina Kunčića, vinara iz Bafija, mjesta na samoj hrvatsko-slovenskoj granici nedaleko Štrigove, nazvali smo nakon što je ovog tjedna Decanter objavio popis dodijeljenih medalja najboljim vinima svijeta. S obzirom da često pišemo o vinarima s Kvarnera i iz Istre, naglašeniju smo pažnju željeli posvetiti kontinentalnoj Hrvatskoj, konkretno Međimurju. Njegovih dvadesetak iznimno kvalitetnih vinara koji konstantno povećavaju svoje površinu pod vinogradima odnjegovali su i autohtoni pušipel te od njega napravili istinski prisutni te nagrađivani vinski brend.

Vina Kunčić

Stručna snaga

Za pušipel je Kunčić dobio srebro, a kako sam ističe, još je poznatiji i traženiji za muškat žuti.

– Imamo jednu od najmodernijih vinarija i jako dobru mehanizaciju, svi smo u poslu. Supruga Ana zadužena je za financije, dok su snaha Barbara i sin Denis diplomirani agronomi koji su dakako stručna snaga našeg tima. Obrađujemo 11 vlastitih hektara, ali dosta grožđa otkupljujemo i od kooperanata. Cilj nam je uvijek samo jedan – izvrsnost. Potvrdio je to i Decanter – sve što smo poslali, sve je nagrađeno, poručuje nam Kunčić.

– Ali kao što sam i počeo s Rijekom, s njom da i završim naš razgovor. Godinama sam nastupao za vaš »Grand prix«, pikado klub Gorana Protege, tako da sam i zahvaljujući tome prošao čitavu Europu, u nekim gradovima, poput Barcelone, bio sam i po desetak puta, zaključio je Kunčić.

Bez obzira kako sutra u Leipzigu prođe Hrvatska, Zlatko Dalić doma već ima ovogodišnje srebro. Donio mu ga je Drago Kunčić u vidu pušipela, muškata žutog i sauvignona. Nadamo se da će se, unatoč teškom startu, i Dalićeva ekipa ugledati na Kunčiće – Anu, Dragu, Barbaru i Denisa, skladnu obitelj čiju je kvalitetu prepoznao i – Decanter.

Zlatnih 50

Završio je Decanter, svjetsko prvenstvo u ocjenjivanju vina, najkvalitetniji i nautjecajniji sud je dodijelio medalje za ukupno pristiglih 14.454 vina iz čitavog svijeta. Najsjajnijih odličja u kategoriji »best in show« dodijeljeno je točno 50. Najviše dakako Francuzima, Talijanima i Španjolcima, ali bilo je tu i njemačkih vina, kao i švicarskih, te mađarski tokaj i crni pinot s Tasmanije. Platinu je dobilo 115 vina, a uz velikane ističemo i tri turska vina te po jedno izraelsko, grčko i gruzijsko. Najviši bodovni skor bio je 97 bodova, a za zlatnu medalju koja je stigla na adrese 634 vina trebalo ih je 95.

Hrvatska je inače osvojila ukupno 364 medalje, 205 ih je otišlo u primorski, jadranski dio, dok ih je 159 pripalo kontinentalnim vinarima. Od toga 11 je zlata, osam primorskih i tri kontinentalna, od čega po dva za graševine, grk, pošip, teran. Dvije su i crne kupaže te jedan cabernat sauvignon. Svi su dosegnuli po 95 bodova, samo dva manje od najboljih ovogodišnjih vina na svijetu. Zanimljivo je i to da je čak 89 medalja otišlo put Istre, skoro dakle četvrtina, ali i u njihovom slučaju zlato nije bilo baš često – ukupno tri: Fakin i Zigante za terane te Meneghetti za crnu kupažu.

Skoro sve vrbničke vinarije osvojile su neko od odličja: PZ Vrbnik, Ivan Katunar, Katunar Estate te Gospoja i Šipun, Foto: TZ Vrbnik

Zanimljiv je i podatak da je 17 medalja otišlo u Dalmatinsku zagoru, 12 u Sjevernu Dalmaciju, 40 u Srednju i Južnu Dalmaciju, baš kao što ih je 65 došlo do zagorskih i međimurskih vinara ili deset do baranjskih, odnosno 12 podunavskih, što je prema još uvijek uvriježenim, ali silno zastarjelim razmišljanjima i stavovima – nezamislivo.

Da su zagorska vina jednako dobra ili bolja od onih s juga, s primorskog dijela. S druge strane, sve su to pokazatelji kako se isplati ulagati u kvalitetne vinograde i vinarije jer je Hrvatska po broju sorti, podneblja i svih ostalih teroirrskih pretpostavki zemlja stvorena za dobra vina. Dalmaciju treba pohvaliti zbog sve prisutnijeg crljenka i tribidraga, baš kao što je lijepo vidjeti i niz nagrađenih – graševina. Za koju premnogi u Hrvatskoj misle kako je to vino isključivo za – gemišt.

Nažalost, ni jedno zlato, ali zato čak 16 – sedam srebrnih i devet brončanih – Decanterovih odličja došlo je i na Kvarner. A kako ih je od navedenog broja čak 13 za vinarije u Vrbniku, riječ je o mikrolokaciji istinskom fenomenu. Najbolje ocijenjenao vina s Kvarnera dolaze iz Katunar Estate Winery Antona Katunara, a riječ je o bijelim vinima Pasito i Festivum.

Ona su osvojila po 93 boda, čime su se jako približila zlatnom odličju. Tri su Decantera otišla i u Pavlomir, a ono što posebno oduševljava kod vinara iz Vrbnika, činjenica je da su skoro sve njihove vinarije osvojile neko od odličja: PZ Vrbnik, Ivan Katunar, spomenuta Katunar Estate te Gospoja i Šipun.

Iznenađujuća Kanada

Iako upadamo u opasnost da nas se definira »dosadnima«, opet se pitamo – kad će se ulaganja u vinogradarstvo prihvatiti i na Kvarneru i stvoriti sustav poticaja koji će konačno pomaknuti površine pod vinogradima s danas simboličnih 200-tinjak hektara na više. Potražnja je velika, pa i zbog nagrada i marketinških akcija, količine nedostane. Vrbnik se okitio medaljama, dobio međunarodnu potvrdu kvalitete vina i rada svojih vinara, od kojih neki već šest godina čekaju odgovor na zahtjev za zakup državne zemlje koju bi oplodili vinogradima.

Vratimo li se statistici, velike zemlje, dakako po vinskoj produkciji, ostale su iza Hrvatske po broju medalja. SAD primjerice ima 235 odličja, Novi Zeland 282, Grčka 291, Austrija 200, Rumunjska 130, Čile 360, Njemačka 96, Mađarska 141, Moldavija 123, Gruzija 130… Bolji od nas, ali ne mnogo su Argentina s 382, Australija s 698, Južna Afrika s 525, Portugal s 586.

Od država na jugoistoku Europe jako je dobra Slovenija s 223 medalje, Srbija je stigla do 116, Bosna i Hercegovina 45, Bugarska 66, dok su Makedonija s 33, te posebno Crna Gora sa šest odličja, dvostruko manje od – Vrbnika, poprilično podbacile.

Svakako, Decanterova su odličja i jako dobro štivo o globalnoj rasprostranjenosti vinogradarstva i vinarstva. Japanska su vina došla do 81 medalje, kineska do 178, turska 78, dok su dvije medalje dobila i vina iz Egipta, 14 iz Indije, a sigurno ćete se nemalo iznenaditi kad saznate da je čak 385 odličja otišlo u Kanadu. Pa tako i jedna »platina«.