Damir Cupać

Zračna bruka Rijeka 2

Damir Cupać

Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka / SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka / SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Vlast očito nije briga za to što je Zračna luka Rijeka pretvorena u Zračnu bruku Rijeka

placeholder


Direktor Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić školski je primjer kako stvari ne bi smjele funkcionirati u tvrtki koja je u javnom vlasništvu. Naime, većinski vlasnik Zračne Luke Rijeka (55 posto) je država, a suvlasnici su Primorsko-goranska županije (20 posto), Grad Rijeka (10 posto), Grad Krk (četiri posto), Grad Crikvenica (četiri posto), Grad Opatija (četiri posto) te Općina Omišalj (tri posto). I umjesto da sinergija države s regionalnom i lokalnom samoopravom rezultira poslovnim iskorakom koji bi omogućio povećanje broja putnika i atraktivnost zračnoga prijevoza, događa se sve suprotono.


Promet zračne luke je u minusu iz godine u godinu, za razliku od ostalih hrvatskih zračnih luka. U plusu je samo konto direktora Tomislava Palalića. Kada se dijelila sreća, Palalić je očito bio među prvima u redu jer nakon što su u javnost isplivale informacije o načinima na koji se povećava njegov konto ili bi se mogao povećati, nevjerojatno je da većinski vlasnik i Nadzorni odbor u kojemu sjedi šest članova i kojim predsjedava Nataša Zrilić kao predstavnica Grada Rijeke ne čine ništa kako bi se Palaliću zahvalilo na suradnji. Povod za takvo postupanje mogla bi biti odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojom je utvrđeno da je Palalić u razdoblju od 2012. do 2020. godine primao naknade, bonuse i nagrade, u ukupnom iznosu od 36.000 eura.


Prema mišljenju Povjerenstva, on na to nije imao pravo pa mu je izrečena kazna u iznosu od 1.500 eura koja će biti naplaćena obustavom isplate dijela mjesečne plaće tijekom deset uzastopnih mjeseci, u jednakim obrocima od po 150 eura mjesečno. Ne treba naricati nad crnom sudbinom Tomislava Palalića koji je novčano kažnjen budući da je njegova plaća u bruto iznosu oko 6.000 eura, što je oko 4.000 eura neto. On poručuje da Povjerenstvo nije u pravu i da će pokrenuti upravni spor. Što je njegovo pravo. Tim više što je, kako navodi, sam od Povjerenstva tražio očitovanje o isplati naknade.




Nejasno je što Nadzorni odbor misli napraviti kako bi upozorio vlasnike na kompromitaciju tvrtke takvim postupanjem Palalićevim. Misli li predsjednica Nadzornog odbora Nataša Zrilić sazvati sjednicu i izvidjeti mogućnosti treba li se i može li se cijeli sporni iznos vratiti Zračnoj luci Rijeka.


To bi bilo logično ako nije logično da po mišljenju Povjerenstva tvrtka isplati direktoru 36.000 eura naknade, a onda ga kazni s 1.500 eura koje će otplaćivati u deset mjesečnih obroka s plaćom od 4.000 eura. No, predsjednica Zrilić šuti, kao što cijelo vrijeme šuti i država u vezi s još većom sramotom koju smo saznali prije nekoliko mjeseci.


Pa podsjetimo. U svibnju ove godine Hrvatsku su obišle fotografije i snimke putnika koji su stigli u Zračnu luku Rijeka i onda su morali tegliti svoju prtljagu. To je bila posljedica odluke o dramatičnom povećanju cijena ulaska i parkiranja autobusa, taxi i shuttle vozila. Odluka je nakon pritiska javnosti prolongirana za godinu dana.


U to vrijeme isplivala je informacija da je u planu poslovanja za 2023. godinu predviđena isplata stimulativne nagrade direktoru Palaliću od 221.000 eura, a u planu poslovanja za tekuću godinu oko 45.000 eura.


Dobro, a što je to direktor Palalić toliko uspješno napravio da bi mu se potencijalno isplatilo 266.000 eura, iznos koji radnici u Hrvatskoj ne mogu uštedjeti za cijeli život.


Poslovni pokazatelji govore da su rezultati kada je riječ o broju putnika Zračne luke Rijeka daleko najgori u Hrvatskoj. Dok svim zračnim lukama raste broj putnika, u Zračnoj bruci Rijeka on pada. Kontinuirano.


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku zračne luke u Hrvatskoj su u kolovozu ove godine ostvarile poraste putničkog prometa, osim zračne luke Rijeka koja je nastavila negativni trend iz ranijih mjeseci.


Konkretno, Zračna luka Rijeka je s 37,8 tisuća putnika na razini kolovoza u minusu od 6,5 posto, a u prvih osam mjeseci ove godine putnika je 112.000, što je pet posto manje nego u 2023. godini.


To vlasnike očito nije briga, odnosno nije briga ministra Olega Butkovića čiji je resor zadužen za Zračnu luku Rijeka i koji bi mogao, s obzirom na to da je država većinski vlasnik, donijeti odluku o nužnosti Palalićevog razrješenja.


Jednako tako kako je pasivan Butković, točnije HDZ, pasivni su i u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci, točnije u SDP-u.


Ni njih očito nije briga za to što je Zračna luka Rijeka pretvorena u Zračnu bruku Rijeka. Da je tako, svjedoči njihova šutnja.