Propustom Europske komisije smatra se to što je cjepiva nabavljala »premalo i prekasno«, što je i ona sama priznala. Međutim, njezini kritičari kažu da je glavni propust u tome što se usredotočila samo na rezervaciju cjepiva, a uglavnom je propustila ulagati u istraživanje i njegovu proizvodnju
U svijetu se vodi utrka u tome tko će prije procijepiti svoje stanovništvo. O tome ovisi ne samo zdravlje ljudi. Laurence Boone, glavna ekonomistica 36 najbogatijih zemalja u svijetu okupljenih u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ovih je dana potvrdila da će i brzina gospodarskog oporavka izravno ovisiti o brzini procjepljivanja stanovništva – u cijelome svijetu, ne samo u pojedinim zemljama.
S obzirom na kašnjenje u procjepljivanju, osobito u Europskoj uniji i zemljama u razvoju, sve se realnijim čini zloguko predviđanje Gite Gopinath, glavne ekonomistice Međunarodnog monetarnog fonda, koja je još u listopadu prognozirala da se pandemija u cijelome svijetu neće obuzdati sve do kraja 2022. godine.
Ipak, Laurence Boone je unijela malo optimizma, barem nekima. Zemlje koje najviše napreduju u obuzdavanju pandemije i procjepljivanju, kaže, imat će brži oporavak. To se ponajprije odnosi na Kinu kojoj OECD ove godine predviđa gospodarski rast od gotovo 8 posto, kao i na Sjedinjene Države s najavljenim rastom od 6,5 posto, dvostruko višim od nedavnih očekivanja. I Velika Britanija, iako je pogođena Brexitom, zahvaljujući brzom procjepljivanju može računati na rast veći od 5 posto. Međutim, Europa i njezina glavna gospodarska strojarnica, eurozona, oporavljat će se sporijim tempom, ne bržim od 3,8 posto do kraja ove godine. Takav usporeni razvoj događaja teško može zaobići Hrvatsku, koja cjepivo također dobiva na kapaljke.
U tom sklopu logično je što članice EU-a i njihovi građani sve češće kritiziraju Europsku komisiju, smatrajući je najodgovornijom za to što Europa u procjepljivanju zaostaje za SAD-om i Britanijom, a Kinu da i ne spominjemo. U zaštitu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen ovih je dana ustao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, pozvavši Europljane da se racionalno ponašaju, ne gubeći iz vidokruga »širu sliku«. Mislio je na neočekivane teškoće u proizvodnji cjepiva, na zdravstveni nacionalizam SAD-a i Britanije, optuživši istodobno Rusiju i Kinu da vlastita cjepiva koriste kao političko sredstvo za povećanje utjecaja na ostale zemlje.
Međutim, Michel će teško umiriti europske građane, jer na mnoga pitanja nije odgovorio ili ih nije dotaknuo. Rekao je, primjerice, da Unija raspolaže najvećim kapacitetima za proizvodnju cjepiva u svijetu. Ako je tako, pitanje je zašto europske farmaceutske kompanije ne proizvode dovoljno cjepiva. Kako to da se EU, zajedno s Brazilom i SAD-om na međunarodnoj razini protivi prijedlozima zemalja u razvoju da se privremeno suspendiraju intelektualna prava velikih kompanija na cjepivo – poput Pfizera i Moderne, koji su obilno financirani javnim novcem – kako bi se njihova proizvodnja mogla preseliti u pogone ostalih kompanija u svijetu, što bi ubrzalo proizvodnju i procjepljivanje.
Također, nije jasno zašto europske institucije poprijeko gledaju na činjenicu da neke njemačke i talijanske farmaceutske kompanije razmatraju mogućnost proizvodnje ruskog cjepiva Sputnik V u svojim pogonima. Zašto su na razini EU-a donedavno odobrena samo tri cjepiva – dviju američkih kompanija i jedne britansko-švedske? Kome je u interesu odugovlačenje EU-a u odobravanju cjepiva iz ostalih dijelova svijeta?
Propustom Europske komisije smatra se to što je cjepiva nabavljala »premalo i prekasno«, što je i ona sama priznala. Međutim, njezini kritičari kažu da je glavni propust u tome što se usredotočila samo na rezervaciju cjepiva, a uglavnom je propustila ulagati u istraživanje i njegovu proizvodnju. U Britaniji tvrde da je ta država u istraživanje i proizvodnju cjepiva uložila četiri puta više novca od EU-a i da je stoga dobila prioritet u isporuci cjepiva. Očito, puno je pitanja ostalo nejasno i čeka na odgovore – dok europski kapaciteti za proizvodnju cjepiva stoje nezaposleni, a najveće zemlje poput Njemačke podižu galamu u strahu da će njihov gospodarski oporavak kasniti.
Uvodnik
Zašto cjepivo kasni?
Branko Podgornik
12. ožujak 2021 15:56
Snimio VEDRAN KARUZA
Propustom Europske komisije smatra se to što je cjepiva nabavljala »premalo i prekasno«, što je i ona sama priznala. Međutim, njezini kritičari kažu da je glavni propust u tome što se usredotočila samo na rezervaciju cjepiva, a uglavnom je propustila ulagati u istraživanje i njegovu proizvodnju
U svijetu se vodi utrka u tome tko će prije procijepiti svoje stanovništvo. O tome ovisi ne samo zdravlje ljudi. Laurence Boone, glavna ekonomistica 36 najbogatijih zemalja u svijetu okupljenih u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ovih je dana potvrdila da će i brzina gospodarskog oporavka izravno ovisiti o brzini procjepljivanja stanovništva – u cijelome svijetu, ne samo u pojedinim zemljama.
S obzirom na kašnjenje u procjepljivanju, osobito u Europskoj uniji i zemljama u razvoju, sve se realnijim čini zloguko predviđanje Gite Gopinath, glavne ekonomistice Međunarodnog monetarnog fonda, koja je još u listopadu prognozirala da se pandemija u cijelome svijetu neće obuzdati sve do kraja 2022. godine.
Ipak, Laurence Boone je unijela malo optimizma, barem nekima. Zemlje koje najviše napreduju u obuzdavanju pandemije i procjepljivanju, kaže, imat će brži oporavak. To se ponajprije odnosi na Kinu kojoj OECD ove godine predviđa gospodarski rast od gotovo 8 posto, kao i na Sjedinjene Države s najavljenim rastom od 6,5 posto, dvostruko višim od nedavnih očekivanja. I Velika Britanija, iako je pogođena Brexitom, zahvaljujući brzom procjepljivanju može računati na rast veći od 5 posto. Međutim, Europa i njezina glavna gospodarska strojarnica, eurozona, oporavljat će se sporijim tempom, ne bržim od 3,8 posto do kraja ove godine. Takav usporeni razvoj događaja teško može zaobići Hrvatsku, koja cjepivo također dobiva na kapaljke.
U tom sklopu logično je što članice EU-a i njihovi građani sve češće kritiziraju Europsku komisiju, smatrajući je najodgovornijom za to što Europa u procjepljivanju zaostaje za SAD-om i Britanijom, a Kinu da i ne spominjemo. U zaštitu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen ovih je dana ustao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, pozvavši Europljane da se racionalno ponašaju, ne gubeći iz vidokruga »širu sliku«. Mislio je na neočekivane teškoće u proizvodnji cjepiva, na zdravstveni nacionalizam SAD-a i Britanije, optuživši istodobno Rusiju i Kinu da vlastita cjepiva koriste kao političko sredstvo za povećanje utjecaja na ostale zemlje.
Međutim, Michel će teško umiriti europske građane, jer na mnoga pitanja nije odgovorio ili ih nije dotaknuo. Rekao je, primjerice, da Unija raspolaže najvećim kapacitetima za proizvodnju cjepiva u svijetu. Ako je tako, pitanje je zašto europske farmaceutske kompanije ne proizvode dovoljno cjepiva. Kako to da se EU, zajedno s Brazilom i SAD-om na međunarodnoj razini protivi prijedlozima zemalja u razvoju da se privremeno suspendiraju intelektualna prava velikih kompanija na cjepivo – poput Pfizera i Moderne, koji su obilno financirani javnim novcem – kako bi se njihova proizvodnja mogla preseliti u pogone ostalih kompanija u svijetu, što bi ubrzalo proizvodnju i procjepljivanje.
Također, nije jasno zašto europske institucije poprijeko gledaju na činjenicu da neke njemačke i talijanske farmaceutske kompanije razmatraju mogućnost proizvodnje ruskog cjepiva Sputnik V u svojim pogonima. Zašto su na razini EU-a donedavno odobrena samo tri cjepiva – dviju američkih kompanija i jedne britansko-švedske? Kome je u interesu odugovlačenje EU-a u odobravanju cjepiva iz ostalih dijelova svijeta?
Propustom Europske komisije smatra se to što je cjepiva nabavljala »premalo i prekasno«, što je i ona sama priznala. Međutim, njezini kritičari kažu da je glavni propust u tome što se usredotočila samo na rezervaciju cjepiva, a uglavnom je propustila ulagati u istraživanje i njegovu proizvodnju. U Britaniji tvrde da je ta država u istraživanje i proizvodnju cjepiva uložila četiri puta više novca od EU-a i da je stoga dobila prioritet u isporuci cjepiva. Očito, puno je pitanja ostalo nejasno i čeka na odgovore – dok europski kapaciteti za proizvodnju cjepiva stoje nezaposleni, a najveće zemlje poput Njemačke podižu galamu u strahu da će njihov gospodarski oporavak kasniti.