Jadrolinija nije uvijek vodila ovako lošu i promašenu poslovnu politiku
Zar je zaista troje ljudi moralo poginuti da u Jadroliniji i Ministarstvu mora i prometa konačno shvate kako njihova politika skupe nabave prastarih trajekata upitne tehničke ispravnosti ne daje rezultata? Zar su trojica pomoraca morala poginuti da resorni ministar Oleg Butković ozbiljno shvati pisma i primjedbe čak triju pomorskih sindikata koji su tražili da ih hitno primi baš na temu zastarjele Jadrolinijine flote? Sindikalisti su tada rekli da ih je ministar ignorirao i da se radije zabavljao sa svojom kravicom na Facebooku.
Još tijekom srpnja upravi državnog brodarskog prijevoznika i ministarstvu s Prisavlja upućeno je nekoliko upozoravajućih signala o stanju u Jadroliniji, među koje, uz spomenuto pismo sindikata, spada i pismo predsjednika Nadzornog odbora Damira Zeca koji moli ministra Butkovića da ga razriješi dužnosti jer se ne slaže s poslovnom politikom Jadrolinije. I nedavni kvar na 27 godina starom trajektu »Oliver«, tek kupljenom u procesu obnove flote više desetljeća starim plovilima, kao da je upozoravao da će se dogoditi nešto strašno…
Poslovna politika državnog linijskog brodara inače je bila predmet kritike javnosti baš zbog nabave prastarih trajekata, što pokazuje prosječna starost Jadrolinijinih plovila koja iznosi tek nešto manje od 30 godina. Trajekt »Lastovo« na kojemu se dogodila tragedija izgrađen je u godini kad se čovjek spustio na Mjesec i najstariji je Jadrolinijin trajekt, a sredinom 90-ih su razmišljali da ga povuku iz flote nakon požara u strojarnici. Da barem jesu. U Jadroliniji se zasigurno ponose i odlično obavljenim poslom s Norvežanima: brod koji plovi pod imenom »Dalmacija«, star 30 godina, kupili su za 18 milijuna eura i to nakon što ga jedna finska kompanija nije htjela kupiti ni za 10 milijuna! Eto, na to su, primjerice, upozoravali sindikati i predsjednik Nadzornog odbora. Čiju ostavku Butković izgleda još nije prihvatilo jer se Zec u sudskom registru još uvijek navodi kao predsjednik.
Neće se u ovoj tregediji samo postavljati pitanje tehničke ispravnosti i odgovornosti onoga ili onih koji trebaju održavati brodske sustave. Postavljat će se i pitanje političke odgovornosti, i to možda prije svih »tehničkih« pitanja. Naime, još uvijek čekamo da ministar Butković da izjavu, iako je njegovo ministarstvo odmah u nedjelju, kad se nesreća dogodila, uputilo sućut obiteljima i »žaljenje zbog strašne nesreće«, a Vlada jučer. I iako ministri na godišnjem odmoru radije komentiraju tko će podržati kojeg predsjedničkog kandidata, ali ne i oštar pad potrošnje i industrijske proizvodnje, na primjer. Pa je umjesto ministra izjavu jučer dao državni tajnik. A što se predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte tiče, on izgleda ne namjerava dati ostavku. U izjavi za Novu TV na pitanje o svojoj odgovornosti rekao je: »Pa vidite, ajmo danas ovo pregrmiti i vidjeti sve što se desilo, pa ćemo lako oko odgovornosti«.
No, Jadrolinija nije uvijek vodila ovako lošu i promašenu poslovnu politiku. Primjerice, u mandatu ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića odluka je bila da Jadrolinija sama gradi brodove, što je i učinila, te su ukupno četiri trajekta izgrađena u »3. maju« i Uljaniku i isporučena do kraja 2014. Sva četiri su koštala 32 milijuna eura, a bivši predsjednik Uprave Jadrolinije iz tog vremena Alen Klanac u izjavi za Forbes kaže da su se pokazala izvrsnima. Klanac također kaže da je novi Nadzorni odbor na čelu sa Zecom odbacio prijedlog Uprave da kupe trajekt »Esan 2000« iz Japana proizveden 2000. godine koji je trebao zamijeniti »Lastovo«. Objašnjenje Nadzornog odbora je bilo da je trajekt – prestar!
Ipak, Jadrolinija i s ovako starom flotom nezamjenjiva je u povezivanju naših otoka s kopnom i održavanju normalnog gospodarskog života na našim otocima, u koji spada i turizam. Za razliku od linijskih brodara u Grčkoj ili Škotskoj, ima daleko manje državne subvencije, a ipak organizira brodski putnički prijevoz duž jedne od najrazvedenijih obala na svijetu, u zemlji s tisuću otoka. Jadrolinija u zadanim okolnostima obavlja dobar posao, a mogla bi i puno bolji, efikasniji i jeftiniji s pametnijom poslovnom politikom.
Uvodnik
Žaljenje zbog tragedije nije dovoljno
Dražen Katalinić
13. kolovoz 2024 10:49
Foto Nel Pavletic/PIXSELL
Jadrolinija nije uvijek vodila ovako lošu i promašenu poslovnu politiku
Zar je zaista troje ljudi moralo poginuti da u Jadroliniji i Ministarstvu mora i prometa konačno shvate kako njihova politika skupe nabave prastarih trajekata upitne tehničke ispravnosti ne daje rezultata? Zar su trojica pomoraca morala poginuti da resorni ministar Oleg Butković ozbiljno shvati pisma i primjedbe čak triju pomorskih sindikata koji su tražili da ih hitno primi baš na temu zastarjele Jadrolinijine flote? Sindikalisti su tada rekli da ih je ministar ignorirao i da se radije zabavljao sa svojom kravicom na Facebooku.
Još tijekom srpnja upravi državnog brodarskog prijevoznika i ministarstvu s Prisavlja upućeno je nekoliko upozoravajućih signala o stanju u Jadroliniji, među koje, uz spomenuto pismo sindikata, spada i pismo predsjednika Nadzornog odbora Damira Zeca koji moli ministra Butkovića da ga razriješi dužnosti jer se ne slaže s poslovnom politikom Jadrolinije. I nedavni kvar na 27 godina starom trajektu »Oliver«, tek kupljenom u procesu obnove flote više desetljeća starim plovilima, kao da je upozoravao da će se dogoditi nešto strašno…
Poslovna politika državnog linijskog brodara inače je bila predmet kritike javnosti baš zbog nabave prastarih trajekata, što pokazuje prosječna starost Jadrolinijinih plovila koja iznosi tek nešto manje od 30 godina. Trajekt »Lastovo« na kojemu se dogodila tragedija izgrađen je u godini kad se čovjek spustio na Mjesec i najstariji je Jadrolinijin trajekt, a sredinom 90-ih su razmišljali da ga povuku iz flote nakon požara u strojarnici. Da barem jesu. U Jadroliniji se zasigurno ponose i odlično obavljenim poslom s Norvežanima: brod koji plovi pod imenom »Dalmacija«, star 30 godina, kupili su za 18 milijuna eura i to nakon što ga jedna finska kompanija nije htjela kupiti ni za 10 milijuna! Eto, na to su, primjerice, upozoravali sindikati i predsjednik Nadzornog odbora. Čiju ostavku Butković izgleda još nije prihvatilo jer se Zec u sudskom registru još uvijek navodi kao predsjednik.
Neće se u ovoj tregediji samo postavljati pitanje tehničke ispravnosti i odgovornosti onoga ili onih koji trebaju održavati brodske sustave. Postavljat će se i pitanje političke odgovornosti, i to možda prije svih »tehničkih« pitanja. Naime, još uvijek čekamo da ministar Butković da izjavu, iako je njegovo ministarstvo odmah u nedjelju, kad se nesreća dogodila, uputilo sućut obiteljima i »žaljenje zbog strašne nesreće«, a Vlada jučer. I iako ministri na godišnjem odmoru radije komentiraju tko će podržati kojeg predsjedničkog kandidata, ali ne i oštar pad potrošnje i industrijske proizvodnje, na primjer. Pa je umjesto ministra izjavu jučer dao državni tajnik. A što se predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte tiče, on izgleda ne namjerava dati ostavku. U izjavi za Novu TV na pitanje o svojoj odgovornosti rekao je: »Pa vidite, ajmo danas ovo pregrmiti i vidjeti sve što se desilo, pa ćemo lako oko odgovornosti«.
No, Jadrolinija nije uvijek vodila ovako lošu i promašenu poslovnu politiku. Primjerice, u mandatu ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića odluka je bila da Jadrolinija sama gradi brodove, što je i učinila, te su ukupno četiri trajekta izgrađena u »3. maju« i Uljaniku i isporučena do kraja 2014. Sva četiri su koštala 32 milijuna eura, a bivši predsjednik Uprave Jadrolinije iz tog vremena Alen Klanac u izjavi za Forbes kaže da su se pokazala izvrsnima. Klanac također kaže da je novi Nadzorni odbor na čelu sa Zecom odbacio prijedlog Uprave da kupe trajekt »Esan 2000« iz Japana proizveden 2000. godine koji je trebao zamijeniti »Lastovo«. Objašnjenje Nadzornog odbora je bilo da je trajekt – prestar!
Ipak, Jadrolinija i s ovako starom flotom nezamjenjiva je u povezivanju naših otoka s kopnom i održavanju normalnog gospodarskog života na našim otocima, u koji spada i turizam. Za razliku od linijskih brodara u Grčkoj ili Škotskoj, ima daleko manje državne subvencije, a ipak organizira brodski putnički prijevoz duž jedne od najrazvedenijih obala na svijetu, u zemlji s tisuću otoka. Jadrolinija u zadanim okolnostima obavlja dobar posao, a mogla bi i puno bolji, efikasniji i jeftiniji s pametnijom poslovnom politikom.