Za izvanredna vremena, izvanredne mjere. Tako se otprilike može opisati ono što je Vlada jučer napravila novim paketom mjera za pomoć gospodarstvu. Naprosto, potrebno je spašavati tvrtke i radna mjesta koja su ugrožena epidemijom korone. Do kraja godine Vlada će u spašavanje gospodarstva, pogođenih tvrtki i radnih mjesta potrošiti dodatno između 300 i 350 milijuna kuna. Do kraja godine, kada se sve zbroji i oduzme, iz proračuna će u posrnulo gospodarstvo ukupno prebaciti oko 7,2 milijarde kuna. I to je dobro. U kriznim vremenima država naprosto treba priskočiti u pomoć privatnom sektoru i pomoći mu da prebrodi najteže udare krize. Naravno, javni dug i preračunski deficit otići će u nebo, ali o tome će se misliti nakon što koronaoluja jednog lijepog dana bude konačno gotova. Dotad država treba pomoći. I Vlada to sasvim solidno radi.

Sve će na kraju ovisiti o tome kada će se pronaći sigurno i učinkovito cjepivo. Ako se s cijepljenjem zaista započne u proljeće sljedeće godine cijeli svijet, a s njime i Hrvatska, mogli bi se izvući bez dramatične, odnosno, točnije rečeno, nepopravljive štete. Ako bi se s cijepljenjem zaista započelo tamo negdje u svibnju ili lipnju 2021., značilo bi to da bi ako ništa drugo, hrvatska turistička sezona mogla biti puno bolja od ovogodišnje. Naravno, bit će daleko od rekordnih brojki iz 2019., zbog gospodarskog pada u njihovim zemljama bit će naprosto manje turista voljnih spustiti se automobilima do Jadrana. Ali kako je u ekonomiji psihološki faktor od ogromnog značenja, nije ni nemoguće da si sjeverni Europljani daju oduška. Pa da u svrhu liječenja koronastresa odluče za godišnji odmor potrošiti više nego što su to možda u prvi mah mislili.

Ako bi cjepivo bilo gotovo u proljeće, to bi podiglo sve gospodarske grane, ne samo turizam. A tu je najvažnije da bi se istovremeno Hrvatska mogla početi koristiti europskim novcem za oporavak. Prvi bi euri trebali stići negdje u travnju 2021. Naravno, taj nam novac neće samo tako biti prebačen u Hrvatsku da mi s njim radimo kako nam drago. I onaj njegov dio koji je čista pomoć i koji se neće trebati vraćati, kao i onaj koji će doći kroz formu kredita s kamatama nižim od tržišnih, bit će vezan uz niz uvjeta i pravila. Ali taj će novac, odnosno njegovo razumno i pametno korištenje, biti možda i zadnja šansa Hrvatskoj da konačno počne hvatati priključak s razvijenim zemljama Europske unije. Prilika je to koju ova zemlja nikako ne bi smjela propustiti. Puno smo ih, moguće i previše, dosad pustili niz Savu. Ako to napravimo i s ovom, onda bi možda bilo bolje staviti ključ u bravu i priznati da nismo sposobni biti pristojna europska zemlja.

Europski će novac jako dobro doći i za slučaj da scenarij s koronom bude manje optimističan nego što bi cijeli svijet želio. Da cjepiva ne bude sve do jeseni sljedeće godine, a možda i duže. U tom će se slučaju cijeli svijet, a s njim, naravno, i Hrvatska, morati pomiriti s tim da će korona s nama biti duže vrijeme. I da se cjelokupan život – gospodarski, politički, kulturni i svaki drugi – morati prilagoditi tim novim okolnostima. Odnosno, novom normalnom.

Ali kako god ispalo, i ova kriza još jednom pokazuje da se članstvo u EU-u itekako isplati. Ma koliko službeni Bruxelless ponekad bio bizarno kompliciran, nestvarno spor i iznutra posvađan, činjenica jest da će onima koji su dio ovog kluba biti puno lakše isplivati iz ove rupe u koju nas je gurnula korona. Puno će lakše biti vraćati dugove čije je podizanje bilo neophodno da se domaće gospodarstvo uopće održi na površini. Bit će i puno lakše pokrenuti gospodarski oporavak nakon što konačno jednom pobijedimo virus.

U posljednjih je šest mjeseci Vlada dobro igrala na gospodarskom planu. Istina, javni je dug, a s njim i deficit, porastao, ali to je naprosto bila cijena koja se morala platiti. I Vlada ju je sasvim pravilno i razumno odlučila platiti. Pred njom i pred cijelom državom sada je još veći i kompliciraniji zadatak. Iskoristiti europski novac i pokrenuti gospodarstvo uz njegovo paralelno restrukturiranje. Za dobro svih nas valja se nadati da će i u tome biti uspješna.