Iako kao da su nekako početkom lipnja turističke brojke bile malo posustale, vrlo su brzo uhvatile ritam i sada počinju i rasti. U odnosu na prošlu godinu broj dolazaka je veći za četiri, a noćenja za dva posto. U trenutku pred početak dva udarna ljetna turistička mjeseca, srpnja i kolovoza, kapaciteti su popunjeni, a prognoze su dobre i za posezonu. Što su sve dobre vijesti. Turistička sezona će i ove godine biti jako uspješna. Napunit će se i lokalni i državni proračun, a povećat će se i ionako visoka zaposlenost. Naravno, to je sezonsko povećanje vezano uz vrhunac turističke sezone, ali i ono će imati svoje pozitivne učinke.

Odavno se zna da nam je udjel turizma u domaćem bruto proizvodu prevelik. Da previše ovisimo o često krhkoj gospodarskoj biljci, posebno kada uzmemo u obzir što se događa i što bi se moglo dogoditi u susjednoj zemlji s kojom imamo prilično tanku granicu duž jadranske obale. Istra i Kvarner su tu naravno puno sigurniji, ali Dalmacija bi mogla osjetiti posljedice bilo kakve ozbiljnije ludosti u susjednoj BiH, što je ishod koji baš i nije do kraja nemoguć. Postoji naravno još puno drugih razloga zbog kojih udjel turizma u domaćem gospodarstvu ne bi više smio rasti. Naravno da bi bilo dobro da on raste u apsolutnim brojkama, ali da se istovremeno dogodi značajan rast domaće industrije i poljoprivrede. Tu je naravno i ono drugo staro pitanje – kako poboljšati turističku ponudu i prihode, a da se istovremeno s tim smanji broj dolazaka. Jer na vrhuncu turističke sezone neki dijelovi obale na rubu su pucanja u smislu infrastrukture. Ako se u njima dodatno poveća broj noćenja i dolazaka, moglo bi se dogoditi da u jednom trenutku dođe do kolapsa infrastrukturnog i elektroenergetskog sustava. Što znači da bi nam trebao početi dolaziti manji broj gostiju, ali s većom platežnom moći.

Ali takav poželjan razvoj događaja s aspekta strukture gostiju i zaštite okoliša ima i svoju tamniju stranu. Naime, i dosad naši građani sve teže donose odluku da ljetovanje provedu negdje na obali. Već sad im je jako preskupo ljetovati na Jadranu, i u privatnom smještaju, a kamoli u hotelskom. A ako bi se znatno podigla razina turističke ponude s njim bi se podigle i cijene. A građani se već teško nose i s ovim postojećim masovnim cijenama, tako da bi još dodatni dio njih morao odustati od Jadrana ako bi cijene još dodatno išle gore.

Tu je i problem depopulacije starih gradskih jezgri. Dubrovnik, ali i Split i još neki drugi jadranski gradovi susreću se s tim problemom. Središta gradova se prazne, a cijene smještaja rastu. Studenti svake godine još i prije početka turističke sezone moraju napuštati stanove čija najamnina također stalno raste. Da se ne spominje i to da često trgovački lanci imaju više cijene na obali nego na kontinentu, što također potiče stanovnike da se iseljavaju prema kontinentu ili u inozemstvo.

Dakle turistička će žetva i ove godine biti jako dobra. Naravno, njen učinak – financijski, fiskalni i općenito gospodarski – mogao bi biti i puno bolji. Trebalo bi dodatno poraditi na tome da se plasman hrvatske prehrambene i prerađivačke industrije dodatno poveća kroz ponudu u domaćem turizmu. Francuzi su recimo tu najveći majstori, a tako se ponašaju i druge turističke velesile.

Ali uglavnom ove godine stvari idu jako dobro. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) u prvom tromjesečju 2024. godine prihodi od stranih turista iznosili su 824,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 24,61 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2023. godine, odnosno prihodovano je 162,9 milijuna eura više. Sve to skupa daje opravdanje za još jednu dobru godinu hrvatskog turizma koji se brzo i uspješno oporavio od gladnih i stresnih korona godina. Uglavnom, rezultati bi mogli biti rekordni, što daje prostora da se u hodu rješavaju spomenute neravnoteže. Želimo svima, posebno domaćim turistima dobar godišnji odmor. Tko može i želi neka uživa u moru, kome je tamo prevruće tu je uvijek Gorski kotar. Trebalo bi osmisliti poticaje da si što više građana može priuštiti Jadran. Jer čemu onda sve ove dobre brojke. Turizam je veliki hrvatski kapital i svi bi od njega trebali imati koristi.