Matematika je vrlo jednostavna - što bude više komercijalnih sadržaja, a što manje javnih, zarada će biti veća
Činilo se da će riječko Gradsko vijeće samo odraditi preostale dvije sjednice prije raspuštanja, ali to neće biti tako. Iako ne izgleda da su za tri mjeseca lokalni izbori jer predizborne kampanje gotovo da i nema, onima koje to zanima i spremaju se u trećoj nedjelji svibnja 2025. godine iskoristiti biračko pravo, bit će i te kako od koristi pratiti hoće li se i na koji način prihvatiti izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana koje je predložio gradonačelnik Marko Filipović. Zato što je upravljanje prostorom jedan od glavnih zadataka lokalne samouprave.
Taj je zadatak u Rijeci još važniji, budući da je grad administrativno sabijen u 44 četvorna kilometra pa je slobodnog prostora jako malo i izuzetno je bitno kako će se osmisliti njegovo uređenje. Ovaj put izmjenama i dopunama prostornoplanske dokumentacije stvaraju se prepostavke za aktivaciju prostora nekadašnjeg Istravina i zemljišta Dječje bolnice Kantrida, a u podtekstu te priče je i realizacija Kompleksa Kantrida koji je izazvao veliko zanimanje riječke javnosti jer je riječ o projektu Damira Miškovića koji uključuje izgradnju novog stadiona, ali i tri nebodera kojima se građani najviše protive. Kada je riječ o poziciji riječke izvršne vlasti, točnije gradonačelnika Marka Filipovića, on u dosadašnjem dijelu mandata nije imao nikakav problem izlaziti u susret privatnim investitorima.
Najbolji dokaz za to je prodaja gradskog zemljišta na Žabici tvrtki koja je počela s gradnjom kompleksa Zapadna Žabica. Taj projekt uključuje izgradnju podzemne garaže, novog autobusnog kolodvora i trgovačko-poslovnih prostora. Do realizacije kupoprodajnog ugovora došlo je nakon što je Grad Rijeka odustao da gradska tvrtka izgradi javnu garažu pa će cijeli projekt realizirati privatni investitor u čijem je vlasništvu velika garaža u Zagradu i garaža na Klobučarićevom trgu, bivši Fenixve. Filipović je na taj način skinuo s dnevnog reda pitanje gradnje novog kolodvora koji desetljećima muči gradske vlasti, ali je model koji je primijenjen daleko od socijaldemokratskog jer je zemljište nepovratno prodano. Grad Rijeka dobio je milijune eura, a od tog novca još uvijek nije sagrađena ni jedna garaža u gradskom vlasništvu, iako je to obećano. Lokacije Istravina, Dječje bolnice Kantrida i prostora oko stadiona na Kantridi lokacije su čije će stavljanje u funkciju i te kako odrediti urbanističku sliku Rijeke. Filipović neće biti kandidat SDP-a za gradonačelnika na sljedećim lokalnim izborima pa tek treba vidjeti kakav je stav SDP-a kada je riječ o realizaciji tih projekata. Za sada SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Sandra Krpan nije ni počela kampanju pa se ne zna hoće li nastaviti neoliberalan pristup kada je riječ o privatnim investicijama. Ali zato u Gradskom vijeću sjede politički akteri koji će izaći na lokalne izbore, a među njima su i kandidati za mjesto gradonačelnika/ce. Kao što su to nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić, PGS-ovka Ana Trošelj, a još se čeka koga će HDZ i Most odrediti za izborno natjecanje.
Upravo u gradskom parlamentu građani će imati priliku vidjeti tri mjeseca prije izbora kakav je njihov stav kada je riječ o projektima Istravina, Dječje bolnice i Kompleksa Kantrida. Jesu li za to da se privatnim investitorima olakša da što prije i po svojoj zamisli krenu u realizaciju projekata, ili su za to da Grad Rijeka pod svaku cijenu zadrži pravo da što više štiti javni interes. Nema nikakve sumnje da ni jedna politička opcija nije za to da ti prostori budu riječki mrtvi kapital. Tu će se svi složiti. Ali prvorazredno je političko pitanje na koji način će se ti projekti realizirati i treba li pod svaku cijenu podilaženjem izlaziti na ruku privatnim investitorima. Koji imaju legitimno pravo zahtijevati da dobiju što više kada je riječ o povratu investicije.
Matematika je vrlo jednostavna – što bude više komercijalnih sadržaja, a što manje javnih, zarada će biti veća. Logika kapitala je oduvijek takva i tu nema ništa sporno. No, građani će na biralištima odlučiti jesu li za to da se izaberu one političke opcije koje imaju liberalan pristup toj problematici ili će izabrati one koje će inzistirati da se uz privatni interes ukalkulira i onaj javni.
Upravo je to bit izborne utakmice koja je već počela, a kakve će biti političke strategije i programi strategije, moći će se vidjeti i iz načina glasanja o izmjenama i dopunama prostorno-planske dokumentacije. Jer urbanistički promašaji ne mogu se ispraviti stotinama godina.
Damir Cupać
Urbanistički promašaji ne mogu se ispraviti
Damir Cupać
27. veljača 2025 07:18
Snimio Vedran KARUZA
Matematika je vrlo jednostavna - što bude više komercijalnih sadržaja, a što manje javnih, zarada će biti veća
Činilo se da će riječko Gradsko vijeće samo odraditi preostale dvije sjednice prije raspuštanja, ali to neće biti tako. Iako ne izgleda da su za tri mjeseca lokalni izbori jer predizborne kampanje gotovo da i nema, onima koje to zanima i spremaju se u trećoj nedjelji svibnja 2025. godine iskoristiti biračko pravo, bit će i te kako od koristi pratiti hoće li se i na koji način prihvatiti izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana koje je predložio gradonačelnik Marko Filipović. Zato što je upravljanje prostorom jedan od glavnih zadataka lokalne samouprave.
Taj je zadatak u Rijeci još važniji, budući da je grad administrativno sabijen u 44 četvorna kilometra pa je slobodnog prostora jako malo i izuzetno je bitno kako će se osmisliti njegovo uređenje. Ovaj put izmjenama i dopunama prostornoplanske dokumentacije stvaraju se prepostavke za aktivaciju prostora nekadašnjeg Istravina i zemljišta Dječje bolnice Kantrida, a u podtekstu te priče je i realizacija Kompleksa Kantrida koji je izazvao veliko zanimanje riječke javnosti jer je riječ o projektu Damira Miškovića koji uključuje izgradnju novog stadiona, ali i tri nebodera kojima se građani najviše protive. Kada je riječ o poziciji riječke izvršne vlasti, točnije gradonačelnika Marka Filipovića, on u dosadašnjem dijelu mandata nije imao nikakav problem izlaziti u susret privatnim investitorima.
Najbolji dokaz za to je prodaja gradskog zemljišta na Žabici tvrtki koja je počela s gradnjom kompleksa Zapadna Žabica. Taj projekt uključuje izgradnju podzemne garaže, novog autobusnog kolodvora i trgovačko-poslovnih prostora. Do realizacije kupoprodajnog ugovora došlo je nakon što je Grad Rijeka odustao da gradska tvrtka izgradi javnu garažu pa će cijeli projekt realizirati privatni investitor u čijem je vlasništvu velika garaža u Zagradu i garaža na Klobučarićevom trgu, bivši Fenixve. Filipović je na taj način skinuo s dnevnog reda pitanje gradnje novog kolodvora koji desetljećima muči gradske vlasti, ali je model koji je primijenjen daleko od socijaldemokratskog jer je zemljište nepovratno prodano. Grad Rijeka dobio je milijune eura, a od tog novca još uvijek nije sagrađena ni jedna garaža u gradskom vlasništvu, iako je to obećano. Lokacije Istravina, Dječje bolnice Kantrida i prostora oko stadiona na Kantridi lokacije su čije će stavljanje u funkciju i te kako odrediti urbanističku sliku Rijeke. Filipović neće biti kandidat SDP-a za gradonačelnika na sljedećim lokalnim izborima pa tek treba vidjeti kakav je stav SDP-a kada je riječ o realizaciji tih projekata. Za sada SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Sandra Krpan nije ni počela kampanju pa se ne zna hoće li nastaviti neoliberalan pristup kada je riječ o privatnim investicijama. Ali zato u Gradskom vijeću sjede politički akteri koji će izaći na lokalne izbore, a među njima su i kandidati za mjesto gradonačelnika/ce. Kao što su to nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić, PGS-ovka Ana Trošelj, a još se čeka koga će HDZ i Most odrediti za izborno natjecanje.
Upravo u gradskom parlamentu građani će imati priliku vidjeti tri mjeseca prije izbora kakav je njihov stav kada je riječ o projektima Istravina, Dječje bolnice i Kompleksa Kantrida. Jesu li za to da se privatnim investitorima olakša da što prije i po svojoj zamisli krenu u realizaciju projekata, ili su za to da Grad Rijeka pod svaku cijenu zadrži pravo da što više štiti javni interes. Nema nikakve sumnje da ni jedna politička opcija nije za to da ti prostori budu riječki mrtvi kapital. Tu će se svi složiti. Ali prvorazredno je političko pitanje na koji način će se ti projekti realizirati i treba li pod svaku cijenu podilaženjem izlaziti na ruku privatnim investitorima. Koji imaju legitimno pravo zahtijevati da dobiju što više kada je riječ o povratu investicije.
Matematika je vrlo jednostavna – što bude više komercijalnih sadržaja, a što manje javnih, zarada će biti veća. Logika kapitala je oduvijek takva i tu nema ništa sporno. No, građani će na biralištima odlučiti jesu li za to da se izaberu one političke opcije koje imaju liberalan pristup toj problematici ili će izabrati one koje će inzistirati da se uz privatni interes ukalkulira i onaj javni.
Upravo je to bit izborne utakmice koja je već počela, a kakve će biti političke strategije i programi strategije, moći će se vidjeti i iz načina glasanja o izmjenama i dopunama prostorno-planske dokumentacije. Jer urbanistički promašaji ne mogu se ispraviti stotinama godina.