Ove godine plaće su pale u gotovo svim zemljama svijeta. Istodobno, povećale su se nejednakosti između najslabije i najbolje nagrađenih ljudi, što je dugogodišnji trend koji je pandemija samo ubrzala. Mnogi se stoga boje da će ova kriza, potaknuta koronom, uzdrmati političku stabilnost zemalja, osobito ako se imovinske i socijalne razlike ne počnu ublažavati.

Jedna od najzabrinutijih tim trendom svakako je Međunarodna organizacija rada (ILO), koja je u prosinačkom izvješću upozorila da su plaće u prvoj polovini ove godine pale u dvije trećine zemalja u svijetu. U trećini zemalja – među kojima su Italija, Francuska, Sjedinjene Države i Kanada – plaće su porasle. Međutim, to je varka koja nema veze s tužnom zbiljom. Prosjek plaća u tim zemljama povećao se samo u statistici, jer je otpušten znatan broj najslabije plaćenih radnika.

To potvrđuje da u su ovoj krizi najviše pogođeni oni koji su i dosad bili najranjiviji, s najmanje radnih vještina i najnižim primanjima. Usto, žene su stradale daleko više nego muškarci, jer su u doba zatvaranja gospodarstva ponajprije one ostajale kod kuće i brinule se za obitelj. Kriza je najmanje okrznula ljude s visokim obrazovanjem i one koji svoje radne zadaće mogu obavljati od kuće, putem interneta.

U prvoj polovini ove godine u zemljama Europske unije – za koje je ILO imao podatke – masa plaća pala je 6,5 posto, uglavnom zbog skraćenog radnog vremena, a dijelom i otpuštanja zaposlenih. Pritom, najmanji pad mase plaća zabilježen je u Hrvatskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, manji od tri posto. Najviše se strmoglavila masa plaća u Irskoj, Portugalu i Španjolskoj, više od 10 posto.

Ipak, zahvaljujući subvencioniranju poduzetnika, kojima su vlade plaćale da tijekom krize ne otpuštaju zaposlene, stvarni pad mase plaća bio je upola manji, oko 3,1 posto, prema istraživanju ILO-a. Može se pretpostaviti da se slično ublažavanje nevolja dogodilo i u Hrvatskoj, to više što su zaposleni s minimalnim plaćama na prisilnom odmoru kod kuće navodno dobivali 4.000 kuna, više nego na radnom mjestu.
Međutim, unatoč državnoj pomoći, u ukupnom kolaču plaća osjetno se smanjila kriška koju dobiva 50 posto zaposlenih u donjoj polovini ljestvice, osobito u mediteranskim zemljama, prema podacima ILO-a. Štoviše, prema prošlotjednoj procjeni Eurostata, Hrvatska je pritom najteže pogođena članica EU-a.

Nakon isplate državnih subvencija, medijan »dohotka od rada« u Hrvatskoj bio je u prvoj polovini godine pet posto niži nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu su najviše pogođeni bili zaposleni s najnižim primanjima. To je dvostruko više nego u Europskoj uniji kao cjelini, u kojoj je medijan prosječno smanjen malo više od dva posto.

Podaci Eurostata očito su gori od onih iz ILO-a, jer je europska statistička agencija primijenila malo drukčiju metodologiju, a medijan koji ona spominje razlikuje se od prosjeka. Medijan je crta sredine, ispod koje 50 posto zaposlenih ima niže plaće, a njih 50 posto više. Prosječna plaća, koja u Hrvatskoj trenutačno iznosi oko 6.700 kuna, veća je oko 20 posto od medijana. To zapravo potvrđuje da većina zaposlenih prima plaće niže od prosjeka i da se masa tih ljudi povećava, što ukazuje na rast nejednakosti u primanjima iz rada.

Dok nije bilo tih najnovijih podataka, Vlada je odlučila početkom iduće godine uvesti porezne olakšice kako bi podebljala džepove zaposlenih. Međutim, sada je posve jasno da će najviše koristi od toga imati najbolje plaćeni ljudi u Hrvatskoj, jer su im porezne olakšice razmjerno najveće. Istina, povećat će se minimalna plaća na 3.400 kuna i uvesti manji porezni odbici, posebno za mlade ljude. To znači da će se od 1. siječnja popraviti i primanja najnesigurnijih, najslabije plaćenih radnika, ali nejednakosti se zasigurno neće smanjivati. Naprotiv, kriška kolača za ugrožene stalno se smanjuje.