Pomalo se rješavaju dvojbe u vezi s nadolazećom zimom ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi. S tim da bi nekim europskim zemljama, recimo Njemačkoj, moglo biti puno gore nego što je Hrvatskoj, a što je sve donedavno bilo nezamislivo. Temeljna dvojba je hoće li zima biti teška, a odgovor je kako se bliži jesen sve očitiji i glasi – hoće. Kolovoz je počeo, a većina građana ima potpisane ugovore za korištenje plina do rujna ove godine. Što će se dogoditi početkom rujna, još uvijek nitko ne govori. Očito je da će novi ugovori donijeti poskupljenja, a pitanje je samo o kolikom će poskupljenju biti riječ. Čini se kao da će naftni šok s kojim smo se suočavali pola godine zamijeniti plinski šok, a nije nemoguće da će se ta dva šoka spojiti u jednu eksploziju koja će drastično urušiti standard građana koji su ionako sve jadniji s obzirom na negativne učinke inflacije. Narušavanje standarda je već počelo, ali vrijeme je godišnjih odmora. To je onaj trenutak u godini koji ljudi koriste kako bi zaboravili na svakodnevne brige koje ih more. Moraju tako da ne polude u svijetu koji je potpuno poludio i koji se iz dana u dan mijenja nagore. Teško je na plaži misliti što sve treba napraviti kako bi se na dobrovoljnoj osnovi smanjila potrošnja plina za 15 posto. Što je prema Europskoj komisiji neophodno da bi se progurala zima s obzirom na smanjene količine plina koje su rezultat sankcija uvedenih Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Temeljni narativ je da treba istrpjeti u ime demokracije određene neugodnosti kada je riječ o životima koje smo naučili živjeti. Ali jedno je dok je riječ o teoriji, a nešto sasvim drugo kada to postane praksa. Hrvatska vlada je već donijela preporuke za štednju, ali one su objelodanjene u trenutku kada je veći problem kako se ohladiti nego kako se ugrijati. Preporuke ili smjernice za Hrvatsku kada je riječ o energetskim uštedama napravili su stručnjaci iz Energetskog instituta »Hrvoje Požar« i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Podloga za to je dokumenat Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina s ciljem da se smanji potrošnja plina za 15 posto od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine u uvjetima neizvjesne sigurnosti opskrbe plinom iz Rusije ove zime. Dakle, ima već više od sedam dana kako je svaki građanin Hrvatske trebao savjesno zabraviti klima uređaj na maksimalno 25 stupnjeva. Isto tako, hrvatski građani trebali bi početi s narudžbama posebnih termostata koji se ugrađuju na svaki radijator kako bi optimalno koristili toplinsku energiju, a što će im omogućiti uštede i do 20 posto na potrošnji plina. Dobrodošli su i savjeti o potrebi racionalnijeg korištenja osobnih automobila i to na način da se više koristi javni gradski prijevoz ili recimo bicikl. Što je u gradu kao što je Rijeka višestruko isplativo. I zbog ušteda na gorivu, ali i zbog blagotvornog učinka na kardiovaskularni sustav, točnije na cjelokupno zdravlje građana. Riječke uzbrdice su takve da oni koji budu koristili bicikl neće ni morati paliti grijanje ako se prije toga ne izvrnu na putu od grada prema Trsatu ili Drenovi. Bilo bi dobro da nam baš u Rijeci premijer Andrej Plenković demonstrira sve dobrobiti bicikliranja. Dovoljno je da odvozi od Opatije do Korza, eto ne mora baš na Trsat. Teško je vjerovati da se itko više i sjeća preporuka ili smjernica od prije više od sedam dana, a kamoli da postupa po njima. Život ide po inerciji, a obrambeni mehanizam je ne razbijati glavu problemima koji će tek pokucati na vrata.

Kada je riječ o Njemačkoj, tamo je stvarno frka i panika. Nas u Hrvatskoj bi trebalo tješiti obećanje Vlade da će plina za zimu biti dovoljno. Ako tako ne bude, valja zaboraviti na europsku solidarnost koje evidentno nema kada je riječ o energentima. Bit će ono što je sudbina kutinske Petrokemije koja ne radi od ožujka ove godine. Hrvatska industrija nije toliko ovisna o plinu kao što je Njemačka. Možda zato što industrije u Hrvatskoj gotovo više da i nema jer je na vrijeme uništena. Zato se valja nadati da će silne milijarde kuna od turizma biti dobro spremljene u državnu blagajnu i da će se osmisliti socijalni programi kako se hrvatskim građanima ne bi zavrtali ventili kao što su zavrnuti Petrokemiji Kutina.