UVODNIK

U DP-u svi odgovorni za propast stranke

Zlatko Crnčec

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

DP je korak do propasti jer se dvije strane bore po modelu »do istrage vaše ili naše«

placeholder


Nedavno izabrani eurozastupnik Stipe Bartulica jučer se na Markovu trgu opredijelio za Maria Radića. I protiv Ivana Penave. Ne može mu oprostiti to što ga nije podržao kada su ga mediji i oporba napali zbog kredita za kupnju kuće, što ga je napao zbog crvenog Ferrarija i zbog toga što mu je dao jako nisko mjesto na listi za parlamentarne izbore. Dakle nikakve pretjerane političke analize tu nije bilo. A ona koja je bila, ima dosta slabosti.


Više je manje sada svima jasno da između Radića i Penave nikakve posebne političke razlike nema. Naprosto se ovdje radi o tome tko je šef. I tko će kontrolirati stranku koja je na vlasti. I koja bi lako na ovaj ili onaj način na vlasti mogla biti i sljedećih čak možda i osam godina. Četiri su godine naime sigurne, a još četiri nisu nemoguće. A za to razdoblje čovjek zaista može svašta postići.


Jedina nekakva politička razlika između dva vodeća čovjeka DP-a koja zaista postoji je ona vezana za Zorana Milanovića. Ima tu zaista nekih jako čudnih stvari. Što god govorili današnji čelnici DP-a, ova stranka ima stanovitu, i to nimalo malu, zaslugu za činjenicu da je Milanović pobijedio na prošlim predsjedničkim izborima. Naime, u drugom krugu svi su čelni ljudi DP-a i njima pridruženi elektronski i tiskani mediji pozivali svoje birače da ostanu kod kuće. Da ne izlaze na izbore zbog toga jer po mišljenju tadašnjeg vrha stranke ni Milanović ni Kolinda Grabar-Kitarović nisu zaslužili da se za njih glasa. Posebno se tu išlo na Grabar-Kitarović koju su otvoreno optuživali za izdaju nacionalne stvari. Pa je dio ljudi na kraju i ostao kod kuće. Jesu li to bili glasovi koji su te večeri nedostajali Kolindi nikada nećemo doznati. Zanimljivo je to da je na tim izborima Penava, tada još u HDZ-u, snažno podržavao njen izbor. Tom se prilikom i snažno zakačio s nekim medijskim djelatnicima koji sada podržavaju Radića. Koji ga kao i Radić sada pak optužuju da radi za Milanovića. Da mu pomaže da osigura ostanak na Pantovčaku. Nije baš da tu nema ništa jer Penava zaista jest bio prijemčiv za varijantu po kojoj bi se sve stranke udružile protiv HDZ-a. Radić je odmah bio protiv.




Bartulica dakle nema previše prostora da kritizira Penavu da se nešto radikalno razlikuje od Radića. Oba čelnika DP-a sudjelovala su u pregovorima s HDZ-om. I oba su amenovala koaliciju. I oba su pristala da se ne traži Ministarstvo kulture. Da se ne inzistira na tom zahtjevu koji bi bio krajnje bolan za Andreja Plenkovića jer bi se morao odreći i tog na simboličnoj razini jako važnog resora, ali i jedne od svojih najbližih suradnica, Nine Obuljen Koržinek. Bartulica jest tijekom pregovora izašao s četiri prijedloga koji su imali ideološke konotacije, ali ipak nije previše, odnosno gotovo uopće nije, šiljio oko toga zašto je DP bio tako relativno mekan u pregovorima s Plenkovićem i nije bolje iskoristio činjenicu da je HDZ tada zaista bio stjeran u kut. Odnosno bilo je ili dogovor s DP-om ili novi izbori. Tijekom kojih bi zemljom vladala Vlada koju bi imenovao Zoran Milanović.


Sada iz petogodišnje sigurnosti Bruxellesa i Strasbourga, Bartulica se svrstao na stranu Radića, optužujući DP koji u ovom trenutku vodi Penava da se »pomalo podanički ponaša prema HDZ-u«.


Ovaj istup Bartulice, baš kao i prethodni svih drugih viđenijih ljudi iz DP-a, pokazuje da nitko u toj stranci nije do kraja nevin kada je u pitanju i pozicija koju imaju u Vladi tako i ovaj bratoubilački rat u kojem se ne biraju sredstva da se naudi protivniku. Odnosno, točnije, jako se pažljivo biraju da budu što gadnija i da što je moguće naštete protivniku. Sve to dovodi u pitanje i opstanak same stranke. Bartulica će ishod dočekati u briselskoj zavjetrini, zastupnici u saborskoj, a onih 200.000 birača koji su im dali podršku na parlamentarnim izborima lako bi mogli u poziciju da već u proljeće sljedeće godine moraju tražiti novu desnu opciju koju bi sada mogli podržati. Jer DP je opako krenuo putem prema propasti. Putem kojim je prošlo već puno desnih stranaka. Tko se danas sjeća da je HSP nekada imao čak osam zastupnika. DP je korak do propasti jer se dvije strane bore po modelu »do istrage vaše ili naše«. A lako moguće da im se dogodi da nestanu obje.