Trebamo li se zabrinuti? To je prvo (i jedino) pitanje koje se nameće nakon što je Udruženje ugostitelja HGK s terena doznalo da su u srpnju, za ugostitelje najizdašnijem mjesecu, rastorani, kafići i pizzerije na Jadranu zabilježili osjetan pad prihoda, koji na pojedinim lokacijama ide i do 50 posto. I to u špici sezone! U Udruženju za turizam HGK priznaju da nam je trenutno potražnja niža od ponude, ali da ne treba strahovati jer raste interes turista za pred i posezonu. Isto smatraju i ugostitelji – čak kažu da je dobro što u špici sezone imaju blagi pad jer im to omogućuje da se odmore, s obzirom na navale turista iz prijašnjih godina zbog kojih su ugostitelji padali s nogu.

I ugostitelji i turistički djelatnici jednoglasno zaključuju da je sezona u blagom padu, što je pak posljedica činjenice da se u hrvatskom turizmu polako mijenja kalendar »punjenja.« Po novom turističkom kalendaru, na koji ćemo se od ove sezone morati naviknuti, klasična špica sezone u srpnju, a možda i kolovozu, nakon nekoliko desetljeća polako odlazi u povijest, a težište sezone prebacuje se na proljetne i jesenske mjesece. Pad prihoda ugostitelja u vrijeme kada se to najmanje očekuje, odnosno usred ljeta, to i dokazuje. Ugostiteljima je namjera, kaže predsjednica njihova udruženja pri HGK Jelean Tabak, da rast ostvaruju u prvom i zadnjem dijelu godine, a ljeto može slobodno biti u padu. Ali nikako ne i u slobodnom padu.

Pa ako su se ugostitelji, koji će ostvariti 20 posto manju zaradu u špici sezone, s time pomirili, onda se ne bismo trebali zabrinuti. No, možda bi nas mogla zabrinuti promjena strukture gostiju koja proizlazi iz činjenice da ove godine na Jadranu bilježimo pad dolazaka njemačkih turista, zbog čega smo goste morali potražiti na nekim drugim tržištima i među državama koje nisu bogate kao Njemačka, iako je pad standarda natjerao Nijemce da ove godine manje putuju. Tako smo izgleda u udarnim ljetnim mjesecima dobili goste niže platežne moći, koji možda više troše u trgovinama, a manje u restoranima pa ne jedu domaće specijalitete. Ribari su primorani spuštati cijenu jastoga restoranima, a imaju i višak ribe zbog smanjene potražnje. S druge strane, žale se ugostitelji, trend je kupovati pizze i brzu hranu, a taj trend su donijeli gosti na čije će se prehrambene navike restorani morati prilagoditi.

A u maniri dobrih domaćina, takve goste ne bi bilo ni lijepo ni pristojno (a ni oportuno) nazivati lošim gostima. Tim više što ni u jednoj mediteranskoj, a nama konkurentnoj zemlji nećemo čuti da će ijednog gosta nazvati lošim. Pa i onoga koji se hrani u supermarketu. Iako će većina pomisliti da su ugostitelji sami rastjerali goste visokim cijenama, u njihovu udruženju kažu da su cijene više zbog viših ulaznih troškova i PDV-a općenito. Uz napomenu da su zadržali visoku razinu kvalitete, u što uopće ne sumnjamo.

Prošlo je vrijeme kada smo uspjeh sezone gledali isključivo kroz broj dolazaka i noćenja i sada nastojimo postati cjelogodišnja destinacija, a ne samo ljetna. No, koliko god se trudili, još uvijek imamo problem izražene sezonalnosti u odnosu na konkurenciju, a upravo podaci o padu prihoda ugostitelja u srpnju, kao posljedica smanjene potražnje, pokazuje da idemo u smjeru cjelogodišnjeg turizma.

Turisti nas još uvijek percipiraju kao skupu destinaciju, što dokazuje i službena statistika – dok je inflacija po stopi od 9,3 posto. Uporno smo odbijali spuštati cijene smještaja kako ne bismo privukli goste koji kupuju po marketima, zbog čega smo potjerali Nijemce pa dobili goste s nižim standardom od njemačkog. Koji kupuju na akcijama. A izgleda da se i kraće zadržavaju jer u dolascima bilježimo 3 posto veći rast, a u noćenjima jedan posto.

Osim turističkog kalendara, od ove će se sezone puno toga promijeniti – struktura gostiju, njihove navike, broj noćenja i trendovi u ugostiteljstvu. Osim cijena, koje će i dalje ostati (pre)visoke. Treba još samo promijeniti ukorijenjeni način razmišljanja prema kojemu održivi turizam znači skupi turizam. Kada to shvatimo i tome se prilagodimo, blagi pad u špici sezone postat će sastavni dio hrvatskog turizma.