Kako se običnom čovjeku koji nema ekonomska znanja uopće snaći u ovom moru informacija koje nas zapljuskuju vezano uz posljedice Trumpovih carina. Postoji tu ipak i neki zajednički nazivnik. Naprosto Amerika, ova Trumpova, želi i, čini se, uspijeva promijeniti svjetski gospodarski poredak koji je sama stvorila nakon Drugog svjetskog rata na svoju sliku i priliku. Tada, te 1945., Amerika je bila daleko najveća industrijska sila na svijetu.

Njemačka i Japan bile su poražene sile, njihova industrija i infrastruktura potpuno uništene. Velika Britanija bila je toliko ekonomski iscrpljena da je samo par godina kasnije bila nesposobna sačuvati svoje carstvo u kojem sunce nikada ne zalazi.

Francuska nije ni tada kao ni sada bila sposobna na bilo koji način igrati toliko važnu ulogu na svjetskoj pozornici kakvu je mogla u 19. stoljeću. Pa je stoga bilo više nego logično kada je Amerika bila u pitanju da ta zemlja forsira liberalizaciju svjetske trgovine.

Međutim, samo četvrt stoljeća kasnije pojavile su se prve pukotine u tom sustavu kada su oporavljeni Njemačka i Japan počeli više izvoziti u Ameriku nego što su iz nje uvozili. Pa je među ostalim i zbog toga 1971. tadašnji američki predsjednik Richard Nixon potezom pera ukinuo zlatni standard. Urbani mit govori da mu je njegov tadašnji ministar financija John Conally, isti onaj koji se kao guverner Texasa 1963. u Dallasu vozio u automobilu s Kennedyjem, ovako objasnio kako da se Amerika najbolje ekonomski obrani od nezahvalnih saveznika.

– Gospodine predsjedniče, moje razumijevanje situacije je da nas stranci pokušavaju zaje… A naš je posao da mi zaje… njih prije nego što oni zaje… nas, navodno je Connaly u kolovozu 1971. rekao Nixonu ohrabrujući ga da donese tu odluku. Ekonomski stručnjaci govore o tome da je Trumpova prošlotjedna odluka odluka o uvođenju carina cijelom svijetu, i prijateljima i neprijateljima Amerike, završni korak u tom definitivnom dovršetku onakvog svjetskog ekonomskog poretka kakav je stvoren 1945. godine.

Naravno, stvari su ovdje krajnje komplicirane i previše je varijabli u igri da bi čak i najbolji svjetski ekonomisti mogli sa sigurnošću predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Tim više što sve ovo skupa nije samo stvar ekonomije nego i gole geopolitike, borbe za stvaranje novih interesnih sfera kao i za očuvanje starih. Kao i u svakoj ovakvoj situaciji, postoje više izlaza od kojih bi neki mogli proizvesti čak i pozitivne pomake u smislu poboljšanja standarda širokih slojeva stanovništva kako na Zapadu tako i u zemljama čiji ga je izvoz, posebno onaj u Ameriku, počeo ugrožavati kao što su Kina, ali sve više i Vijetnam, čak i Bangladeš.

Neki poznati svjetski ekonomisti govore o tome da bi jedan od izlaza mogao biti u tome da kineska Vlada odgovarajućim ekonomskim mjerama inicira situaciju u kojoj bi se podigle plaće u samoj Kini.

Potom bi unutarnje kinesko tržište samo potrošilo dio proizvoda koji se izvoze u Ameriku.

Slično se govori i za Njemačku gdje su gospodarske mjere koje je još prije 20 godina uveo tadašnji njemački kancelar iz SPD-a Gerhard Schröder, istina, potaknule veliki njemački izvoz, ali su istovremeno praktički zaustavile rast plaća i drastično smanjile ulaganja u infrastrukturu. Pa se događa da se u Njemačkoj mostovi ruše brže od nadstrešnica u Srbiji.

Ukratko, dio stručnjaka predlaže ekonomske mjere kojima bi se podigle plaće njemačkim građanima, te bi onda možda i oni mogli kupiti dio BMW-a koji su dosad odlazili na američko tržište.

Nakon prvog šoka čini se da se svijet polako smiruje. Čak su se tijekom jučerašnjeg dana oporavile i svjetske burze. Gotovo pa su nadoknadile gubitke nastale u ponedjeljak kada je očito bila zavladala panika te se puno prodavalo, što je poguralo cijene vrijednosnica nadolje.

Ekonomski stručnjaci govore da bi utjecaj Trumpovog povećanja carina BDP na razini cijelog EU-a mogao u ovoj godini smanjiti za 0,5 posto. S tim se može živjeti.

Čini se da ipak veću prijetnju od carina predstavljaju međunarodni odnosi izvan čiste ekonomije, kao što su ratovi u Ukrajini i Palestini. I naročito onaj koji bi se mogao dogoditi u Iranu. Ako do njega dođe, ovo s carinama izgledat će kao mačji kašalj.