Davno su prošla ta vremena iz Odiseje u svemiru gdje smo gledali sporu smrt HAL-a i gdje je ljudska inteligencija bila pobjednik - sada je Uber pobijedio ubermenscha, a Microsoft sve nas
Vaša operacija je na trećem koraku, još samo u svojoj bankovnoj aplikaciji potvrdite da ste dobili push poruku za autentifikaciju operacije, i vaša dostava će biti odobrena i moći ćete je u real timeu pratiti na našoj aplikaciji – kaže pametni telefon.
Ali ne, tehnološki kvar koji je pogodio sustave i tvrtke diljem svijeta jučer nije omogućio “operaciju”. Tzv. plavi ekran smrti poplavio je i smartphone. Izgleda da ipak nije toliko pametan koliko bi želio biti.
Naša ranjivost u odnosu na informacijske sustave svakim je danom sve veća. Oslonjeni smo na uređaje koji umjesto nas misle. Ali za kolaps sistema potrebno je tako malo – dovoljno je da “kolibrić” u Silicijskoj dolini zamahne krilima, i naša “operacija” u točki koja je sjedište neke shopping aplikacije (ne znamo gdje je ta točka, vjerojatno u Kini) pada u sunovrat. Apsolutno smo ovisni o tehnologiji, što je odlično i praktično većinu vremena, ali dani poput jučerašnjeg podsjećaju nas koliko smo decerebrirani otkako smo oslonjeni samo na umjetnu inteligenciju koja misli umjesto nas. Sreća je u nesreći da je naša “operacija” zapravo potpuno nepotrebna – koga briga hoćemo li imati jednu novu torbicu više ili manje, ili da li ćemo apartman na moru rezervirati jučer ili tek danas. O ručku preko Wolta ili Glova da se i ne govori – bolje da ga ni nema. Sve je to luksuz koji nam uopće nije nužan, čista obijest.
No, kad se blokiraju sustavi poput CEZIH-a ili bilo koje druge državne institucije, pri čemu je baš zdravstvo posebno osjetljivo, kao i primjerice zračni promet, tada uviđamo svoju generalnu ovisnost o tehnologiji. Nakon jučerašnjeg incidenta sve veći broj vlada i institucija tvrdi kako iza velikog tehnološkog kvara koji je pogodio tvrtke i sustave diljem svijeta ne stoji hakerski napad, a krivca pronalaze u softwareu tvrtke za kibernetsku sigurnost CrowdStrike. Svjetske aviokompanije, zračne luke na najmanje četiri kontinenta, zdravstveni sustavi, banke, telekomi, mediji i druge tvrtke, institucije i organizacije u petak su imale poteškoća u svom radu zbog velikog računalnog kvara koji im ruši sustave. Australska vlada, švicarski ured za kibernetsku sigurnost, BBC i čelnik jedne ukrajinske banke među onima su koji vjeruju da je uzrok kvara software “Falcon Sensor” tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike. Greška te američke kompanije sa sjedištem u Austinu uzrokuje pad Microsoftovog operativnog sustava Windows i prikazivanje plavog ekrana, znanog kao “plavi ekran smrti”.
Naravno pitanje je kakve će se odštete tek tražiti od tvrtke koja će se locirati kao krivac, a koja je možda i sabotirana, to možda nikad nećemo saznati. Uglavnom riječ je o “bugu” kakav se nije vidio od 2017., kažu stručnjaci, a štete će se mjeriti u milijardama.
Svi nadležni tvrde da nije riječ o hakerskom napadu, ali i hakerski napadi su opasnost s kojom smo se zadnje vrijeme suočavali, pa i u Hrvatskoj. Sve je krenulo početkom lipnja od Combisa, jedne od vodećih tvrtki u Hrvatskoj za zaštitu od kibernetičkih ugroza, koja upravo postavlja zaštitu za druge tvrtke. Kad su cyber teroristi provalili njih, mogli su krenuti harati dalje, kroz niz tvrtki pa sve do zagrebačkog KBC-a.
Općenito gledano, svakodnevni kibernerički napadi postali su realnost, posebno nakon početka rata u Ukrajini, a zemlje koje se obično navode kao izvor takvih napada su u ovom trenutku, uz Rusiju, i Sjeverna Koreja, Iran i Pakistan. Mete su im najčešće telekomunikacijske, energetske i trgovačke kompanije, banke i osiguravajuća društva, kao i razne državne firme, komunalna društva, obrti, gradovi i općine – bave se krađom podataka i paraliziranjem poslovanja, a zauvrat, da se maknu i oslobode zauzeti teritorij, ucjenjuju, tražeći otkupninu u novcu, bitcoinima itd. To je Hrvatska nedavno doživjela, i Vlada ih je odbila, tvrdeći kako bi sve drugo bilo crtanje mete na čelo za buduće slične napade.
U svakom slučaju, svatko od nas može biti žrtva pada sustava, bilo u sektoru financija, zdravstva, avioletova. To nam može blokirati novac, pregled kod liječnika, putovanje… Davno su prošla ta vremena iz Odiseje u svemiru gdje smo gledali sporu smrt HAL-a i gdje je ljudska inteligencija bila pobjednik – sada je Uber pobijedio ubermenscha, a Microsoft sve nas.
UVODNIK
Svi smo žrtve tehnologije
Tihana Tomičić
20. srpanj 2024 12:20
Ilustracija / Foto Reuters
Davno su prošla ta vremena iz Odiseje u svemiru gdje smo gledali sporu smrt HAL-a i gdje je ljudska inteligencija bila pobjednik - sada je Uber pobijedio ubermenscha, a Microsoft sve nas
Vaša operacija je na trećem koraku, još samo u svojoj bankovnoj aplikaciji potvrdite da ste dobili push poruku za autentifikaciju operacije, i vaša dostava će biti odobrena i moći ćete je u real timeu pratiti na našoj aplikaciji – kaže pametni telefon.
Ali ne, tehnološki kvar koji je pogodio sustave i tvrtke diljem svijeta jučer nije omogućio “operaciju”. Tzv. plavi ekran smrti poplavio je i smartphone. Izgleda da ipak nije toliko pametan koliko bi želio biti.
Naša ranjivost u odnosu na informacijske sustave svakim je danom sve veća. Oslonjeni smo na uređaje koji umjesto nas misle. Ali za kolaps sistema potrebno je tako malo – dovoljno je da “kolibrić” u Silicijskoj dolini zamahne krilima, i naša “operacija” u točki koja je sjedište neke shopping aplikacije (ne znamo gdje je ta točka, vjerojatno u Kini) pada u sunovrat. Apsolutno smo ovisni o tehnologiji, što je odlično i praktično većinu vremena, ali dani poput jučerašnjeg podsjećaju nas koliko smo decerebrirani otkako smo oslonjeni samo na umjetnu inteligenciju koja misli umjesto nas. Sreća je u nesreći da je naša “operacija” zapravo potpuno nepotrebna – koga briga hoćemo li imati jednu novu torbicu više ili manje, ili da li ćemo apartman na moru rezervirati jučer ili tek danas. O ručku preko Wolta ili Glova da se i ne govori – bolje da ga ni nema. Sve je to luksuz koji nam uopće nije nužan, čista obijest.
No, kad se blokiraju sustavi poput CEZIH-a ili bilo koje druge državne institucije, pri čemu je baš zdravstvo posebno osjetljivo, kao i primjerice zračni promet, tada uviđamo svoju generalnu ovisnost o tehnologiji. Nakon jučerašnjeg incidenta sve veći broj vlada i institucija tvrdi kako iza velikog tehnološkog kvara koji je pogodio tvrtke i sustave diljem svijeta ne stoji hakerski napad, a krivca pronalaze u softwareu tvrtke za kibernetsku sigurnost CrowdStrike. Svjetske aviokompanije, zračne luke na najmanje četiri kontinenta, zdravstveni sustavi, banke, telekomi, mediji i druge tvrtke, institucije i organizacije u petak su imale poteškoća u svom radu zbog velikog računalnog kvara koji im ruši sustave. Australska vlada, švicarski ured za kibernetsku sigurnost, BBC i čelnik jedne ukrajinske banke među onima su koji vjeruju da je uzrok kvara software “Falcon Sensor” tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike. Greška te američke kompanije sa sjedištem u Austinu uzrokuje pad Microsoftovog operativnog sustava Windows i prikazivanje plavog ekrana, znanog kao “plavi ekran smrti”.
Naravno pitanje je kakve će se odštete tek tražiti od tvrtke koja će se locirati kao krivac, a koja je možda i sabotirana, to možda nikad nećemo saznati. Uglavnom riječ je o “bugu” kakav se nije vidio od 2017., kažu stručnjaci, a štete će se mjeriti u milijardama.
Svi nadležni tvrde da nije riječ o hakerskom napadu, ali i hakerski napadi su opasnost s kojom smo se zadnje vrijeme suočavali, pa i u Hrvatskoj. Sve je krenulo početkom lipnja od Combisa, jedne od vodećih tvrtki u Hrvatskoj za zaštitu od kibernetičkih ugroza, koja upravo postavlja zaštitu za druge tvrtke. Kad su cyber teroristi provalili njih, mogli su krenuti harati dalje, kroz niz tvrtki pa sve do zagrebačkog KBC-a.
Općenito gledano, svakodnevni kibernerički napadi postali su realnost, posebno nakon početka rata u Ukrajini, a zemlje koje se obično navode kao izvor takvih napada su u ovom trenutku, uz Rusiju, i Sjeverna Koreja, Iran i Pakistan. Mete su im najčešće telekomunikacijske, energetske i trgovačke kompanije, banke i osiguravajuća društva, kao i razne državne firme, komunalna društva, obrti, gradovi i općine – bave se krađom podataka i paraliziranjem poslovanja, a zauvrat, da se maknu i oslobode zauzeti teritorij, ucjenjuju, tražeći otkupninu u novcu, bitcoinima itd. To je Hrvatska nedavno doživjela, i Vlada ih je odbila, tvrdeći kako bi sve drugo bilo crtanje mete na čelo za buduće slične napade.
U svakom slučaju, svatko od nas može biti žrtva pada sustava, bilo u sektoru financija, zdravstva, avioletova. To nam može blokirati novac, pregled kod liječnika, putovanje… Davno su prošla ta vremena iz Odiseje u svemiru gdje smo gledali sporu smrt HAL-a i gdje je ljudska inteligencija bila pobjednik – sada je Uber pobijedio ubermenscha, a Microsoft sve nas.