Broj nezaposlenih na burzi rada na kraju srpnja - unatoč tome što Vlada poduzećima plaća da ne otpuštaju zaposlene - povećao se na 151 tisuću
Nakon proljetnog zastoja, hrvatsko gospodarstvo oživljava, što se vidi i u turizmu, koji je njegova najslabija karika. Iako Vlada vjeruje da će ovogodišnja turistička žetva iznositi samo 30 posto od lanjske, razvoj događaja pokazuje da bi rezultati mogli biti bolji. I vrhunac sezone bolji je od očekivanja, što se može zahvaliti tome što naši gosti uglavnom dolaze automobilom i što je pandemija slabijeg intenziteta nego u većini susjednih zemalja.
U prvih pet dana kolovoza, primjerice, broj stranih i domaćih turista popeo se na 58 posto od prošlogodišnjeg, a broj njihovih noćenja na 69 posto. Gostiju je manje, ali borave dulje. Za usporedbu, u prvih sedam mjeseci zabilježili smo 35 posto turista, ali 46 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu, prema podacima sustava e-Visitor.
Međutim, raspored turista po Hrvatskoj je neravnomjeran. Mali iznajmljivači prolaze gore od većih i kvalitetnijih. Najviše je turista u sjevernim jadranskim županijama, a što idemo južnije, to su stvari tužnije, osobito tamo gdje turistički sektor uvelike ovisi o gostima koji dolaze zrakoplovom.
Tri najprometnije zračne luke u Hrvatskoj – Zagreb, Split i Dubrovnik – izgubile su 80 posto putnika, pa se njihov broj u prvoj polovini godine sveo samo na milijun. Putovanja u velikim skupinama gotovo su obustavljena.
Kruzera gotovo i nema, a u prvih šest mjeseci prevezli su manje od jedan posto lanjskih putnika. Marine su u povoljnijem položaju, na razini od 75 posto lanjskog prometa.
Financijski rezultati turizma, međutim, vjerojatno će zaostajati za rastom gostiju i njihovih noćenja. Cijene smještaja nerijetko su snižene. Poput hrvatskih građana, strani gosti sve su štedljiviji.
Više kupuju u prodavaonicama, gdje su stvari jeftinije, a manje su skloni trošenju na restorane, kafiće, zabavu. O tome, nažalost, nema konkretnih statističkih podataka, ali se može zaključivati indirektno.
Primjerice, od početka pandemije 24. veljače do 2. kolovoza u Hrvatskoj, prema Ministarstvu financija, iznos računa smanjio se za petinu (19 posto). Pritom, trgovci su izgubili manje kupaca nego ugostitelji.
Kunski iznos fiskaliziranih računa u trgovini pao je 11 posto, a svima onima koji pružaju usluge smještaja i hrane istodobno je prepolovljen, strmoglavivši se na 52 posto od prošlogodišnjeg. Naravno, ključni razlog za pad prometa u ugostiteljstvu i turizmu jest korona, koja je privremeno zatvorila hotele, restorane, kafiće i ostala okupljališta.
I nakon otvaranja oni ne mogu raditi punim kapacitetom, zbog potrebe za distanciranjem ljudi, čak i onda kada potencijalnih gostiju ima više. Usto, mnogi ljudi izbjegavaju gužve.
Da se prihodi od turizma ipak popravljaju, vidi se i u tome što su Hrvatskoj narodnoj banci barem privremeno prestale padati devizne rezerve. Od lipnja do srpnja rezerve je povećala sa 17,3 na 18,1 milijardu eura.
Istina, te veće devizne rezerve mogu se pripisivati i zaduživanju države u inozemstvu, smanjenju uvoza i drugim razlozima. Nažalost, taj trend u HNB-u teško će potrajati, jer će turizam ipak podbaciti, a gospodarstvo je otišlo nizbrdo.
Hrvatski je izvoz u prvoj polovini godine smanjen 6,1 posto, a uvoz je pao dvostruko više, ukupno 11,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Industrijska proizvodnja istodobno je smanjena 6,4 posto, a promet u trgovini na malo pao je 6,6 posto.
Broj nezaposlenih na burzi rada na kraju srpnja – unatoč tome što Vlada poduzećima plaća da ne otpuštaju zaposlene – povećao se na 151 tisuću, što je trećina više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ni stanje u državnom proračunu nije dobro, jer bilježi gotovo 15 posto manje poreznih prihoda nego lani, prema nedavnoj izjavi ministra financija Zdravka Marića. Ukratko, proizvodnja, trgovina i turizam počeli su se ljetos oporavljati od pandemijskog šoka, ali trebat će nam puno vremena za izvlačenje iz blata.
Piše Branko Podgornik
Svi postaju štedljivi, pa i turisti
Branko Podgornik
10. kolovoz 2020 23:12
Foto Damir Škomrlj
Broj nezaposlenih na burzi rada na kraju srpnja - unatoč tome što Vlada poduzećima plaća da ne otpuštaju zaposlene - povećao se na 151 tisuću
Nakon proljetnog zastoja, hrvatsko gospodarstvo oživljava, što se vidi i u turizmu, koji je njegova najslabija karika. Iako Vlada vjeruje da će ovogodišnja turistička žetva iznositi samo 30 posto od lanjske, razvoj događaja pokazuje da bi rezultati mogli biti bolji. I vrhunac sezone bolji je od očekivanja, što se može zahvaliti tome što naši gosti uglavnom dolaze automobilom i što je pandemija slabijeg intenziteta nego u većini susjednih zemalja.
U prvih pet dana kolovoza, primjerice, broj stranih i domaćih turista popeo se na 58 posto od prošlogodišnjeg, a broj njihovih noćenja na 69 posto. Gostiju je manje, ali borave dulje. Za usporedbu, u prvih sedam mjeseci zabilježili smo 35 posto turista, ali 46 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu, prema podacima sustava e-Visitor.
Međutim, raspored turista po Hrvatskoj je neravnomjeran. Mali iznajmljivači prolaze gore od većih i kvalitetnijih. Najviše je turista u sjevernim jadranskim županijama, a što idemo južnije, to su stvari tužnije, osobito tamo gdje turistički sektor uvelike ovisi o gostima koji dolaze zrakoplovom.
Tri najprometnije zračne luke u Hrvatskoj – Zagreb, Split i Dubrovnik – izgubile su 80 posto putnika, pa se njihov broj u prvoj polovini godine sveo samo na milijun. Putovanja u velikim skupinama gotovo su obustavljena.
Kruzera gotovo i nema, a u prvih šest mjeseci prevezli su manje od jedan posto lanjskih putnika. Marine su u povoljnijem položaju, na razini od 75 posto lanjskog prometa.
Financijski rezultati turizma, međutim, vjerojatno će zaostajati za rastom gostiju i njihovih noćenja. Cijene smještaja nerijetko su snižene. Poput hrvatskih građana, strani gosti sve su štedljiviji.
Više kupuju u prodavaonicama, gdje su stvari jeftinije, a manje su skloni trošenju na restorane, kafiće, zabavu. O tome, nažalost, nema konkretnih statističkih podataka, ali se može zaključivati indirektno.
Primjerice, od početka pandemije 24. veljače do 2. kolovoza u Hrvatskoj, prema Ministarstvu financija, iznos računa smanjio se za petinu (19 posto). Pritom, trgovci su izgubili manje kupaca nego ugostitelji.
Kunski iznos fiskaliziranih računa u trgovini pao je 11 posto, a svima onima koji pružaju usluge smještaja i hrane istodobno je prepolovljen, strmoglavivši se na 52 posto od prošlogodišnjeg. Naravno, ključni razlog za pad prometa u ugostiteljstvu i turizmu jest korona, koja je privremeno zatvorila hotele, restorane, kafiće i ostala okupljališta.
I nakon otvaranja oni ne mogu raditi punim kapacitetom, zbog potrebe za distanciranjem ljudi, čak i onda kada potencijalnih gostiju ima više. Usto, mnogi ljudi izbjegavaju gužve.
Da se prihodi od turizma ipak popravljaju, vidi se i u tome što su Hrvatskoj narodnoj banci barem privremeno prestale padati devizne rezerve. Od lipnja do srpnja rezerve je povećala sa 17,3 na 18,1 milijardu eura.
Istina, te veće devizne rezerve mogu se pripisivati i zaduživanju države u inozemstvu, smanjenju uvoza i drugim razlozima. Nažalost, taj trend u HNB-u teško će potrajati, jer će turizam ipak podbaciti, a gospodarstvo je otišlo nizbrdo.
Hrvatski je izvoz u prvoj polovini godine smanjen 6,1 posto, a uvoz je pao dvostruko više, ukupno 11,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Industrijska proizvodnja istodobno je smanjena 6,4 posto, a promet u trgovini na malo pao je 6,6 posto.
Broj nezaposlenih na burzi rada na kraju srpnja – unatoč tome što Vlada poduzećima plaća da ne otpuštaju zaposlene – povećao se na 151 tisuću, što je trećina više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ni stanje u državnom proračunu nije dobro, jer bilježi gotovo 15 posto manje poreznih prihoda nego lani, prema nedavnoj izjavi ministra financija Zdravka Marića. Ukratko, proizvodnja, trgovina i turizam počeli su se ljetos oporavljati od pandemijskog šoka, ali trebat će nam puno vremena za izvlačenje iz blata.