Zlatko Crnčec

Strani radnici nužni hrvatskom turizmu

Zlatko Crnčec

Ilustracija Hrvoje Jelavić PIXSELL

Ilustracija Hrvoje Jelavić PIXSELL

Tko zna kako će izgledati sezona 2026. godine. Ratovi i njemački gospodarski problemi mogli bi biti veliki izazov

placeholder


Novi zakon o strancima koji je donio brojne poboljšice u tom području, ipak je čini se u jednom svom dijelu zakomplicirao život nekim manjim turističkim tvrtkama i poduzetnicima. Problem se pokazao pri dobivanju radnih dozvola na duže od tri mjeseca za strane radnike kod poduzetnika koji u šest mjeseci rada nisu ostvarili barem 10.000 eura prihoda. Na tu zakonsku nelogičnost reagirale su brojne udruge koje okupljaju turističke tvrtke i djelatnike, a oglasila se i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Uglavnom, svi oni traže da se ovo pitanje riješi prije početka turističke sezone kako bi se omogućio normalan rad i poslovanje svima onima koji bi mogli imati probleme zbog ovakvog zakonskog rješenja.


Da hrvatski turizam bez stranih radnika ne može izgurati sezonu, jasno je svima. S jedne strane čak je i iz Dalmacije, Kvarnera i Istre solidan dio ljudi otišao u bogate sjeverne europske zemlje u potrazi za boljim životom. Nije taj odljev ljudi na Jadranu poprimio tako katastrofalne razmjere kao što je to slučaj u demografski zastrašujuće opustošenoj Slavoniji. Ali ga je ipak bilo, posebno među mlađom populacijom koja je najčešće bila izvor sezonske radne snage u turizmu. S druge pak strane turistički kapaciteti znatno su se povećali pa bi posizanje za stranom radnom snagom u turističkoj sezoni bilo nužno čak i da nije bilo tako masovnog odlaska mladih iz Hrvatske.


Država više-manje uspješno normativno prati ove promjene na terenu. Svake se godine izdaje sve više dozvola i sve više stranih radnika pridonosi hrvatskom turizmu. Ponajviše su to ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije, iz takozvane regije ili »regiona«. Što je zapravo i najbolje jer se time uklanja jezična barijera. Barem na razini većine poslodavaca i onih koji su došli ljeti raditi u Hrvatsku iz njenog bližeg susjedstva. Naravno jezična barijera je sve manje važna kada je u pitanju komunikacija između onih koji u hrvatskom turizmu rade i onih koji u njemu samo uživaju. Jer u ovoj drugoj skupini svake je godine sve manje hrvatskih građana. Ili ako i dođu, sve kraće ostaju. Inflacija nas je prilično osiromašila. Ono što nam je bilo dostupno prije samo nekoliko godina, više nije. Tako da dolazak stranih radnika koji nisu iz našeg susjedstva neće biti nikakve velika prepreka za domaći turizam. Ako netko dođe iz Nepala ili Bangladeša raditi u hrvatskom turizmu preko ljeta, puno mu je važnije znati osnove njemačkog nego hrvatskog da bi se u njemu mogao dobro snalaziti.




Za očekivati je da će nadležno Ministarstvo turizma na vrijeme reagirati te da će se do početka ovogodišnje turističke sezone ovaj problem riješiti na zadovoljavajući način za sve zainteresirane. Da će država i dalje moći osigurati da ostanu zakrpe na svim rupama koje su prije stupanja novog Zakona na snagu omogućavale brojne nepravilnosti prilikom dovođenja sezonske radne snage. Da je novi Zakon u osnovi dobar i da je donio napredak kada je u pitanju uvođenje reda na ovom području, slažu se i predstavnici udruga koje traže zakonske promjene kada su u pitanju za njih sporne zakonske norme. Mali hotelijeri navode da je sporna odredba koja regulira da Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kao dokaz da objekt je ili nije radio priznaje samo odjavu fiskalizacije. Međutim, problem je u tome što neki od malih hotela, iako nisu radili tijekom zime, fiskalnu kasu nisu odjavili. I to sada stvara poteškoće kako bi zadovoljili rješenja koje uvodi novi Zakon o strancima. Problem je i u tome da je novi Zakon stupio na snagu, a da se donošenje pratećeg Pravilnika koji bi mogao riješiti brojne gore navedene nedoumice očekuje tek krajem ove godine. Dakle, tek nakon završetka turističke sezone.


Ovaj će se problem sigurno riješiti kroz dijalog svih zainteresiranih – od udruga do same države, odnosno Ministarstva turizma. Jer turizam je za Hrvatsku važna gospodarska grana, neki govore i prevažna, pa se svi dionici u donošenju odluka moraju što je više moguće potruditi da se i sljedeća sezona odradi što je bolje moguće. I da prihodi od turizma budu najveći mogući. Uostalom tko zna kako će izgledati sezona 2026. godine. Ratovi i njemački gospodarski problemi mogli bi biti veliki izazov. Zato sezonu u 2025. treba iskoristiti.