Malo je sjednica Vlade koje se s nestrpljenjem čekaju kao što se čeka ona koja će se održati sutra i na kojoj će premijer Andrej Plenković prezentirati mjere koje bi trebale pomoći građanima i gospodarstvu da prezime 2022./2023. godinu. Novinari na sve moguće načine pokušavaju doznati o kolikom je novčanom paketu riječ i kakve su mjere osmišljene, ali premijer Plenković mudro šuti i samo ponavlja da će Vlada, kao i svaki put do sada, pokazati visoku odgovornost i stručnost kako bi Hrvatska izdržala energetski i inflatorni udar pod kojim stenju i puno jače europske zemlje. Na primjeru pisma koje je riječki Energo poslao korisnicima koji koriste plin jasno je o kakvoj se potencijalnoj katastrofi za budžete radi. Iako su u toj obavijesti čelni ljudi ovog riječkog gradskog poduzeća učinili sve da čovjek prosječne pameti ne shvati ništa, vrlo brzo je postalo jasno da bi računi za plin mogli postati viši jedno pet-šest puta, s tim da su u Energu naglasili da bi i to moglo biti malo ako cijene na tržištu dodatno podivljaju. A što oni ne isključuju. Dakle, kućanstva koja su plaćala za grijanje jedno 600 kuna, mogu očekivati da bi im u poštu mogle stići uplatnice i do tri tisuće kuna. Tome treba pridodati i moguće poskupljenje električne energije, a drva su također poskupjela kao da je riječ o zlatu. S razlogom svi strahuju da će hrvatski stambeni prostori biti više hladni nego topli.

Kada se tome doda poskupljenje prehrambenih artikala, napisan je scenarij za potpunu katastrofu. I nitko ne zna koliko bi ta katastrofa mogla trajati. Kažu da je sve povezano s ratom u Ukrajini čiji se kraj ne nazire. Trenutno su naši građani nervozni, za razliku od građana u pojedinim europskim zemljama koji su već nervozu zamijenili bijesom. Ni u Hrvatskoj nije daleko točka pucanja na kojoj će nervoza prijeći u bijes. U stanovima je još uvijek toplo, ljeto kalendarski nije ni završilo pa bi se moglo reći da je ručna kočnica još uvijek dignuta. Nije bilo davno, za Velu Gospu, kada je premijer Plenković s Trsata poručio hrvatskoj javnosti da je vrijeme godišnjih odmora i kako on želi biti iskren i priznati da se ne osmišljavaju nikakve mjere za ublažavanje energetskih i inflatornih šokova. No, ono što se počelo događati u Češkoj i Njemačkoj ukazuje na trend koji bi mogao postati pravilo – pobuna građana protiv drastičnog pada standarda i puta u siromaštvo nekada obećane zemlje – Europske unije. Empatija prema Ukrajini pomalo se smanjuje i mijenja je strah za golu egzistenciju koji nije uopće neopravdan. Toga su svi svjesni, svjesni su hrvatski građani, hrvatska opozicija, a svjesna je i hrvatska izvršna vlast. Pitanje je ima li Hrvatska prosvjedni potencijal, ali gledajući širi kontekst, valja se nadati da je vrijeme godišnjih odmora prošlo i da se Vlada ozbiljno prihvatila posla kako se ne bi igrala s tim prosvjednim potencijalom koji bi u slučaju neadekvatne reakcije mogao eksplodirati po ulicama. Činjenica je da je Vlada dobro odradila posao kada je riječ o mjerama za spas radnih mjesta i gospodarstva zbog pandemije koronavirusa. Ovo što je sada pred vratima u najmanju je ruku jednako opasno, ako nije još i opasnije od krize koju je izazvao COVID-19. Socijalna bomba je aktivirana, počela je otkucavati i posao je hrvatske izvršne vlasti da krene u deaktiviranje mehanizma.

Kojim alatima će se taj posao odraditi, bit će poznato na sjednici Vlade koja se čeka kao što se rijetko koja čekala. Čim se mjere objave, hrvatskoj javnosti bit će jasno je li mehanizam socijalne bombe zaustavljen ili će nastaviti otkucavati. Nije Hrvatska otok pa da može izbjeći ono što se događa i što nije nimalo ugodno u zemljama Europske unije, ali ovaj put Zagreb mora misliti na svoje građane, a ne na Bruxelless. Samo od Vlade Andreja Plenkovića zavisi hoće li najave uličnih prosvjeda ostati kao i do sada pucanj u prazno ili će oporba uspjeti politički artikulirati nezadovoljstvo. Fitilj je zapaljen otimačinom u Ini, a ugasiti ga mogu jedino dobro izbalansirane mjere koje će pomoći i građanima i gospodarstvu da ne završe gladni i smrznuti u kućama i stanovima i da ne izgube posao. A prijedlozi da se građani malo više voze biciklom ili slične preporuke nisu dobro izbalansirane mjere. Ili će Vlada odriješiti kesu, ili će se vrlo brzo iza ugla začuti krik osiromašenih i smrznutih.