Još u siječnju prošle godine, kada su započeli pregovori Vlade sa sindikatima javnih službi o novim kolektivnim ugovorima, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja resornom je ministarstvu poslao svoj prijedlog novih koeficijenata s obzirom na to da nisu bili zadovoljni prijedlogom novih koeficijenata za nastavna radna mjesta na fakultetima, visokim učilištima i institutima koje su od Vlade dobili prije Božića. Već tada su iz sindikata poručili da su razočarani koeficijentima te da se novim zakonom sustav dodatno degradira. Tada su još neki sindikati iz javnih i državnih službi najavljivali prosvjede i štrajkove, no nakon objave koeficijenata mnogi su utihnuli, a iz Sindikata policije, koji je zadovoljan koeficijentima, tada su poručili kako ne vidi razlog za »histeriju«. I to unatoč izjavi ministra rada Marina Piletića kako »nema potrebe nove koeficijente vezati uz neke druge parametre, posebice inflaciju, jer za to postoje pregovori o osnovici«.

Sindikati iz prosvjete i visoke znanosti čak su i prešli preko te ministrove izjave, a onda je uslijedilo ono što ih je natjeralo da održe prosvjed usred zagrebačkog adventa – najava uvođenja modularne nastave i ocjenjivanje zaposlenih u prosvjeti te novi zakonom o plaćama. Sindikati su na to odgovorili s tri svoja zahtjeva, odnosno tražili su izuzeće ili promjenu cijelog sustava ocjenjivanja, zatim da se izbaci mogućnost otkaza kao posljedice tog ocjenjivanja te da ukine ograničenje od 20 posto za ugovaranje dodataka kroz kolektivne ugovore. Od božićnih blagdana, kada su ministarstvu poslali svoje zahtjeve, sindikati su, eto, dočekali i uskršnje, a kako im nije odgovoreno na njihove prijedloge, morali su organizirati štrajk. Jedino što su od Vlade dobili je poruka da se štrajk neće platiti, što je uplašilo čistačice i domare koji su ipak odlučili ostati na svojim radnim mjestima, a učitelji, profesori i nastavnici im to ne zamjeraju. Posebno oni koji će dobiti »fuksice«, tj. naknade koju daje resorni ministar Fuchs onima koji dođu na posao. Vladi poručuju da ih time neće razjediniti, ali ni zastrašiti, poput prijetnji da će školska godina zbog štrajka trajati dulje. Što su u sindikatima shvatili kao još jedan Vladin pokušaj razbijanja štrajka, odnosno okretanja roditelja i djece protiv nastavnika.

Ministarstvo obrazovanja i Vlada zamjerili su se prosvjetnim sindikatima još prije godinu dana, kada je obznanjena povijesna reforma koeficijenata i kada su plaće u javnom sektoru osjetno premašile one u privatnom, no plaće prosvjetara nisu. Sindikate je tada posebno razbjesnio premijer Plenković koji je na sjednici Vlade iščitavao nove, rekordne iznose plaća za sva radna mjesta u javnom sektoru u neto iznosu, dok je plaće nastavnika i profesora izgovarao u bruto iznosu, što je stvorilo privid da su plaće u prosvjeti također jako porasle, a nisu. Činjenica je da su prosvjetni sindikati tada ostali sami jer drugi nisu vidjeli razlog za »histeriju«, a čak je i Hrvatska udruga poslodavaca zašutjela jer se bruto plaće nastavnika i profesora očito uklapaju u njihovu mantru da »rast plaća ne prati rast produktivnosti«. Rezultat je, kako kažu sindikalisti, nedopustivo veliko zaostajanje plaća u obrazovanju u odnosu na ostale zaposlene u javnim službama. Stoga se pitaju – zašto nam nedostaje toliko nastavnika ako su im plaće toliko velike!?

Druga je stvar što se nastavniku ne može izračunati njegova »produktivnost« sve i da se hoće. Ali mu se zato može dati otkaz ako prođe ideja o međusobnom ocjenjivanju nastavnika, ideja od koje se prosvjetarima diže kosa na glavi. Ali ne i koeficijenti.

Sindikati su se ovog puta odlučili na cirkularni štrajk pa ovih dana nema nastave u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, a do kraja tjedna ne bi je trebalo biti ni u sjevernoj Hrvatskoj, dok bi idućeg tjedna štrajk trebao biti okrunjen obustavom nastave u zagrebačkim školama i velikim prosvjedom u Zagrebu, najvjerojatnije 25. travnja. Prosvjed je bio i tijekom najljepšeg europskog adventa koji su nastavnici mogli samo gledati jer za trošenje, kako su rekli, nisu imali novca. Poručuju da Vlada nije spremna saslušati 30 tisuća ljudi. Ona ih penalizira, kažu, a na kraju i vrijeđa.