Dok sukobljene strane ne počnu uvažavati međusobne interese i definitivno ne sjednu za pregovarački stol, bit će još puno prašine
Sjedinjene Države i Europska unija preksinoć su pokrenule sankcije protiv Rusije zato što je priznala neovisnost samoproglašenih republika u ukrajinskom Donbasu – ali nisu iskoristile cijeli njihov arsenal. Sankcije su tek počele i dramatično će se pojačati bude li Rusija proširila »invaziju na Ukrajinu«, kako je rekao američki predsjednik Joe Biden.
Te prve sankcije nisu bezazlene. Osim što ograničavaju kretanje stotina ruskih dužnosnika, usmjerene su protiv banaka koje financiraju rusku vojsku. Zabranjuju američkim i europskim firmama poslovanje sa samoproglašenim republikama Donjeck i Lugansk nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao vojsku da bi »očuvala mir« u tim područjima. Štoviše, Washington i Bruxelles onemogućili su Rusiji zaduživanje na američkim i europskim financijskim tržištima. Sve će to pogoditi Rusiju, njezine financijske institucije i gospodarstvo, a neizravno i građane.
Međutim, pitanje je što će uslijediti, budući da se situacija pogoršava. Zapad ne želi uslišati zahtjeve Rusije da se NATO prestane širiti na istok, na Ukrajinu, a Moskva je istodobno počela na terenu silom rješavati svoje »sigurnosne interese«, što je neprihvatljivo. Postoji mogućnost da će zapadne zemlje u eskalaciji sukoba isključiti Rusiju iz međunarodnog platnog sustava (SWIFT), čime bi joj onemogućile trgovinu sa svijetom.
SAD i Europa ipak su oprezni u proširivanju kazni, osobito kad je riječ o onemogućavanju izvoza ruske nafte i plina. Sankcije su mač s dvjema oštricama. Naime, oko 40 posto europskih potreba za plinom podmiruje se iz Rusije koja je njegov najveći proizvođač u svijetu. Svaka deseta litra nafte koja se potroši u svijetu također dolazi iz Rusije. Čak i da Zapad ne prekine uvoz ruskog plina i nafte i da sve ostane na smanjivanju trgovine, posljedice će biti teške na svim stranama. Rusija će izgubiti dio prihoda, a u Europi i svijetu pogoršat će se nestašica energenata.
Biden je preksinoć upozorio Amerikance da će gorivo na crpkama nastaviti poskupljivati, jer će »obrana slobode imati svoju cijenu i za nas«. Više cijene osjetit će i građani ostalih zemalja u trenutku dok Bank of America upozorava da nafta, koja je dotaknula gotovo 100 dolara po barelu, uskoro može poskupjeti na 120 dolara. Ako se rat i sankcije prošire, poremetit će se i trgovina hranom, jer iz Rusije i Ukrajine – koje su goleme svjetske žitnice – potječe 25 posto pšenice izvezene na globalno tržište. Sankcije još nisu pravo ni uvedene, a skupa pšenica na svjetskom tržištu u posljednjih mjesec dana poskupjela je za još desetak posto. Trgovinski poremećaji s Rusijom pogodit će i globalnu industriju jer je Rusija važan opskrbljivač metalima poput bakra, aluminija, nikla, nezamjenjivih u proizvodnji automobila i elektroničkih uređaja.
Od proširivanja sankcija najviše strahuju poslovni krugovi u Europi, koja će smanjivanjem trgovine s Rusijom biti najviše oštećena. To se osobito tiče Njemačke koja je trgovinu s Rusijom lani povećala na 60 milijardi eura, u oba smjera. U trenutku dok se njemačka industrija slabo oporavlja od pandemije i dok svako četvrto njemačko poduzeće srednje veličine – prema istraživanju njemačke industrijske federacije (BDI) – strahuje da će zbog visokih cijena energenata propasti, udarac novih sankcija i poskupljenja mogao bi najveće europsko gospodarstvo gurnuti u novu recesiju koja će se preliti u ostale članice EU-a. Opsežne sankcije protiv velike zemlje poput Rusije, dok su svjetsko financijsko tržište i gospodarstvo izrazito nestabilni, mogu kumovati izbijanju nove financijske i ekonomske krize.
To je i razlog zašto su zapadne zemlje oprezne u kažnjavanju Rusije. Nema sumnje da je svima u interesu da se sukob u povodu Ukrajine riješi mirnim putem. Međutim, smirivanje nije na vidiku, jer Zapad i dalje ne želi Rusiji priznati pravo na njezinu sigurnost i sferu utjecaja, a Moskva to pitanje sada rješava silom na račun Ukrajine. Dok sukobljene strane ne počnu uvažavati međusobne interese i definitivno ne sjednu za pregovarački stol, bit će još puno prašine.
Uvodnik
Sankcije su mač s dvjema oštricama
Branko Podgornik
24. veljača 2022 08:33
Reuters
Dok sukobljene strane ne počnu uvažavati međusobne interese i definitivno ne sjednu za pregovarački stol, bit će još puno prašine
Sjedinjene Države i Europska unija preksinoć su pokrenule sankcije protiv Rusije zato što je priznala neovisnost samoproglašenih republika u ukrajinskom Donbasu – ali nisu iskoristile cijeli njihov arsenal. Sankcije su tek počele i dramatično će se pojačati bude li Rusija proširila »invaziju na Ukrajinu«, kako je rekao američki predsjednik Joe Biden.
Te prve sankcije nisu bezazlene. Osim što ograničavaju kretanje stotina ruskih dužnosnika, usmjerene su protiv banaka koje financiraju rusku vojsku. Zabranjuju američkim i europskim firmama poslovanje sa samoproglašenim republikama Donjeck i Lugansk nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao vojsku da bi »očuvala mir« u tim područjima. Štoviše, Washington i Bruxelles onemogućili su Rusiji zaduživanje na američkim i europskim financijskim tržištima. Sve će to pogoditi Rusiju, njezine financijske institucije i gospodarstvo, a neizravno i građane.
Međutim, pitanje je što će uslijediti, budući da se situacija pogoršava. Zapad ne želi uslišati zahtjeve Rusije da se NATO prestane širiti na istok, na Ukrajinu, a Moskva je istodobno počela na terenu silom rješavati svoje »sigurnosne interese«, što je neprihvatljivo. Postoji mogućnost da će zapadne zemlje u eskalaciji sukoba isključiti Rusiju iz međunarodnog platnog sustava (SWIFT), čime bi joj onemogućile trgovinu sa svijetom.
SAD i Europa ipak su oprezni u proširivanju kazni, osobito kad je riječ o onemogućavanju izvoza ruske nafte i plina. Sankcije su mač s dvjema oštricama. Naime, oko 40 posto europskih potreba za plinom podmiruje se iz Rusije koja je njegov najveći proizvođač u svijetu. Svaka deseta litra nafte koja se potroši u svijetu također dolazi iz Rusije. Čak i da Zapad ne prekine uvoz ruskog plina i nafte i da sve ostane na smanjivanju trgovine, posljedice će biti teške na svim stranama. Rusija će izgubiti dio prihoda, a u Europi i svijetu pogoršat će se nestašica energenata.
Biden je preksinoć upozorio Amerikance da će gorivo na crpkama nastaviti poskupljivati, jer će »obrana slobode imati svoju cijenu i za nas«. Više cijene osjetit će i građani ostalih zemalja u trenutku dok Bank of America upozorava da nafta, koja je dotaknula gotovo 100 dolara po barelu, uskoro može poskupjeti na 120 dolara. Ako se rat i sankcije prošire, poremetit će se i trgovina hranom, jer iz Rusije i Ukrajine – koje su goleme svjetske žitnice – potječe 25 posto pšenice izvezene na globalno tržište. Sankcije još nisu pravo ni uvedene, a skupa pšenica na svjetskom tržištu u posljednjih mjesec dana poskupjela je za još desetak posto. Trgovinski poremećaji s Rusijom pogodit će i globalnu industriju jer je Rusija važan opskrbljivač metalima poput bakra, aluminija, nikla, nezamjenjivih u proizvodnji automobila i elektroničkih uređaja.
Od proširivanja sankcija najviše strahuju poslovni krugovi u Europi, koja će smanjivanjem trgovine s Rusijom biti najviše oštećena. To se osobito tiče Njemačke koja je trgovinu s Rusijom lani povećala na 60 milijardi eura, u oba smjera. U trenutku dok se njemačka industrija slabo oporavlja od pandemije i dok svako četvrto njemačko poduzeće srednje veličine – prema istraživanju njemačke industrijske federacije (BDI) – strahuje da će zbog visokih cijena energenata propasti, udarac novih sankcija i poskupljenja mogao bi najveće europsko gospodarstvo gurnuti u novu recesiju koja će se preliti u ostale članice EU-a. Opsežne sankcije protiv velike zemlje poput Rusije, dok su svjetsko financijsko tržište i gospodarstvo izrazito nestabilni, mogu kumovati izbijanju nove financijske i ekonomske krize.
To je i razlog zašto su zapadne zemlje oprezne u kažnjavanju Rusije. Nema sumnje da je svima u interesu da se sukob u povodu Ukrajine riješi mirnim putem. Međutim, smirivanje nije na vidiku, jer Zapad i dalje ne želi Rusiji priznati pravo na njezinu sigurnost i sferu utjecaja, a Moskva to pitanje sada rješava silom na račun Ukrajine. Dok sukobljene strane ne počnu uvažavati međusobne interese i definitivno ne sjednu za pregovarački stol, bit će još puno prašine.