Problem s Hrvatskom kao turističkom destinacijom je da smo previše popularni. Tako je prije nekoliko godina zaključio ugledni voditelj na CNN-u Richard Quest. Pa smo se na krilima popularnosti razmahali cijenama i tako si stvorili novi problem, a taj je da smo previše skupi, a zbog »previše popularnosti« ponašamo se kao da smo jedina destinacija na cijelom Mediteranu, kao da nemamo konkurenciju i da cijene možemo dizati kako nas volja. Jer smo previše popularni, a od te silne popularnosti kao turistička destinacija postajemo sve »udaljeniji« prosječnom Hrvatu zbog skupoće, a daleke destinacije poput Tunisa ili Cipra postaju nam sve bliže, jer su jeftinije.

Postajemo egzotična destinacija samima sebi, iako su domaći gosti u prvoj polovini godine zauzeli visoko drugo mjesto po broju ostvarenih noćenja. Pametni smo mi Hrvati, pa na ljetovanje odlazimo u pred ili posezoni ne bismo li uštedjeli koji euro zbog nižih cijena, no kako je namjera Ministarstva turizma od Hrvatske napraviti cjelogodišnju destinaciju, a i špica sezone se zbog visokih temperatura i klimatskih promjena pomiče prema kraju kolovoza, pa čak i na rujan, na jeftinije cijene u predsezoni ili nakon glavnog dijela sezone polako možemo zaboraviti.

U ovu smo sezonu ušli s 50 tisuća kreveta više nego lani i riječ je o registriranim ležajevima, uz, procjenjuje se, toliko neprijavljenih kreveta. No, divljanje cijena na Jadranu potaknulo je novi trend, a to je da turisti otkrivaju kontinentalnu Hrvatsku, i to ne samo strani nego i domaći. Em je jednako lijepa kao i jadranska Hrvatska, em ima vrhunsku gastronomsku ponudu, em je još neotkrivena, em ima očuvanu prirodu, a što je najvažnije još uvijek je cjenovno pristupačna. Ni stranci više ne žele da od njih pravimo budale pa bježe s naše obale, što pokazuju i službene statistike o padu broja dolazaka u srpnju, i odlaze u Slavoniju, točnije Baranju gdje bilježe rast i broja dolazaka i noćenja turista. A čak im dolaze turisti koji tamo nikad prije nisu dolazili, uz enorman porast gostiju iz prekooceanskih zemalja. Slavonci se pri tom ne opterećuju manjkom hotelskog smještaja, kojeg je u Hrvatskoj u ukupnim smještajnim kapacitetima svega 9,5 posto, a u Grčkoj, usporedbe radi, 71 posto čine hotelski kreveti. Turistima nude originalne destinacije koje ne nalikuju jedna drugoj kao jaje jajetu, poput hotelskih naselja na obalama Mediterana. Pa je potražnja turista za originalnim »slavonskim« smještajem sve veća, a za cijenu ne pitaju.

Nažalost, zbog premalo hotelskog smještaja turisti u Hrvatskoj prosječno troše višestruko manje nego u mediteranskim odredištima koji imaju više nego dovoljno hotelskih kapaciteta, pokazuje analiza udruge poslodavaca. Iako će se dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj od 140 do 150 eura nekome činiti dobra zarada, to je primjerice više nego tri puta manje od dnevne potrošnje turista u Francuskoj. U udruzi poslodavaca zaključuju da je to izravna posljedica »najlošije strukture smještaja na Mediteranu« zbog čega je, kažu, postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ. A zbog velikog broja što prijavljenih što neprijavljenih kreveta u privatnom smještaju imamo navalu velikog broja (ne)prijavljenih gostiju pa za posljedicu imamo prekomjerni turizam – situaciju u kojoj imamo rekordan broj turista, ali s komunalnom infrastrukturom koja to ne može pratiti. U Slavoniji s time zasad nemaju problema.

Osim što smo zbog enormnih poskupljenja ove godine rastjerali dio Nijemaca s naše obale, a domaće goste natjerali da ljetuju na kontinentu, ove sezone nismo iskoristili iznimno povoljne preduvjete za ostvarenje još jedne vrhunske sezone.

Naime, nismo iskoristili činjenicu da je booking u EU-u dosegnuo pretpandemijske razine, da ove godine snažno rastu korporativna putovanja, da su se komercijalni zračni letovi oporavili iznadprosječno nakon pandemije, da smo članica Schengena i europodručja i da je potražnja Europljana za putovanjima unatoč padu raspoloživog dohotka zbog inflacije i dalje na visokoj razini.

I unatoč tim bogomdanim predispozicijama bilježimo pad broja dolazaka turista. Kako li smo to samo uspjeli!?