Isključivo o njegovoj (Plenkovićevoj) osobnoj odluci o tome hoće li doista, ako osvoji i izbore 2024. godine, ostati na mjestu premijera ili će dobiti bolju, a svakako pritom i unosniju ponudu iz Europe da se možda pridruži novom sazivu Europske komisije zapravo će ovisiti i odluka hoće li europski i hrvatski izbori iduće godine biti održani na isti dan, u lipnju
Novi izbori za Europski parlament održat će se u Hrvatskoj 9. lipnja iduće godine. To će biti redovni izbori nakon pet godina mandata, a Hrvatska će birati svojih 12 zastupnika. Ta je vijest objavljena jučer, što znači da smo i formalno u predizbornoj godini – naime, u 2024. godini birat ćemo i eurozastupnike i novi saziv Sabora, a na samom kraju godine održat će se i prvi krug izbora za predsjednika Republike.
Ključno je pitanje hoće li šef HDZ-a Andrej Plenković odlučiti povezati europske i parlamentarne izbore na taj datum, 9. lipnja. On tvrdi da nema nikakvog razloga da se parlamentarni izbori održe ranije, primjerice krajem ove godine, jer redovni rok je upravo ljeto 2024. godine.
Da, vrijeme prolazi jako brzo, i iako još itekako osjećamo posljedice ere pandemije, a sada i rata u Ukrajini u svojoj ekonomiji i politici, činjenica je da i Plenković uskoro počinje brojati zadnje mjesece svog drugog redovnog mandata kao premijer. Isključivo o njegovoj osobnoj odluci o tome hoće li doista, ako osvoji i izbore 2024. godine, ostati na mjestu premijera ili će dobiti bolju, a svakako pritom i unosniju ponudu iz Europe da se možda pridruži novom sazivu Europske komisije zapravo će ovisiti i odluka hoće li europski i hrvatski izbori iduće godine biti održani na isti dan, u lipnju.
No, pritom je na stolu mnogo inputa koji će na to utjecati – prvo, razvoj situacije u Ukrajini i sama stabilnost recentne Komisije. Potom, volja Ursule von der Leyen da i sama nastavi mandat na čelu EK-a – naravno, ako to izborni rezultati za Europski parlament dozvole i ako desni centar i Europska pučka stranka u cjelini ostvare premoć. U kontekstu rata koji se događa na istočnim granicama Europe, a još više zbog ekonomske krize koja je posljedica toga rata, EPP baš i ne mora sa sigurnošću igrati na kartu još jedne pobjede. Iako je politička stabilnost potrebna, u kriznim vremenima birači su skloni i promjenama. Stoga će Plenkovićeva sudbina, odnosno odluka, itekako ovisiti i o globalnim prilikama.
Po svemu sudeći, on bi ipak radije želio treći mandat na čelu Vlade, jer oporbi želi dokazati da ih je u stanju na 12 godina stjerati u »drugi red«. U tom slučaju parlamentarni izbori u Hrvatskoj bi mogli biti održani i tek najesen 2024. godine, jer i taj je tajming u ustavnom roku.
Što se samog Europarlamenta tiče, sjećamo se da su u kampanji prije pet godina dominirale potpuno druge teme nego danas, u prvom redu klimatske promjene. Danas, pak, nakon pandemije i rata u Ukrajini dominira potpuno drugi narativ. A čini se da će na izborima za EP iduće godine u lipnju dominirati i – drugi ljudi. Malo tko, naime, tko prati mainstream medije danas uopće ima na vidiku politike kojima se u EP-u bave jedan Mislav Kolakušić ili Ivan Vilibor Sinčić. Šansa da oni obnove mandat stoga je ravna nuli. Ali zato svakako svoju priliku ponovo mogu imati i Tonino Picula i Biljana Borzan i Fred Matić, ako to žele. Isto je i sa zastupnicima HDZ-a – Karlo Ressler ili Tomislav Sokol sigurno mogu ostati u EP-u, jer HDZ će im za to sigurno dati potporu. No, novi izbori su i nove okolnosti, pa će opet sve ovisiti o tome hoće li se europski izbori i izbori za Sabor spajati.
U svakom slučaju objavom datuma političke stranke se mogu i formalno početi pripremati za te izbore. Izborne liste počinju se slagati, i to u svih 27 država članica. Na globalnom planu bit će to ujedno i test uspješnosti sadašnjeg europskog vodstva, koje je bilo dosta čvrsto i jedinstveno u politikama borbe protiv COVID-19, kao i sada protiv Rusije. No, nemali je i broj onih koji su bili protiv sankcija Rusiji, koji su bili protiv tako izravnog uplitanja EU-a u rat u Ukrajini, a posebno je nemali broj onih u državama Europe koji su sada nezadovoljni svojim standardom i naročito cijenama energenata, koje su izravna posljedica ovakve politike sankcija prema Rusiji.
Stoga su europski izbori ovoga puta itekako bitni, na njima se izravno odlučuje o načinu života koji živimo na europskom tlu. Ti izbori nikad nisu bili aktualniji, jer nikad dosad od Drugog svjetskog rata Europa nije bila prisiljena da njezine članice budu tako izravno povezane u obrani svojih vrijednosti. A Europarlament je taj koji bira europsko vodstvo i utvrđuje zajedničke politike.
Uvodnik
Pripreme za izbore mogu početi
Tihana Tomičić
18. svibanj 2023 14:20
Snimio Davor Kovačević
Isključivo o njegovoj (Plenkovićevoj) osobnoj odluci o tome hoće li doista, ako osvoji i izbore 2024. godine, ostati na mjestu premijera ili će dobiti bolju, a svakako pritom i unosniju ponudu iz Europe da se možda pridruži novom sazivu Europske komisije zapravo će ovisiti i odluka hoće li europski i hrvatski izbori iduće godine biti održani na isti dan, u lipnju
Novi izbori za Europski parlament održat će se u Hrvatskoj 9. lipnja iduće godine. To će biti redovni izbori nakon pet godina mandata, a Hrvatska će birati svojih 12 zastupnika. Ta je vijest objavljena jučer, što znači da smo i formalno u predizbornoj godini – naime, u 2024. godini birat ćemo i eurozastupnike i novi saziv Sabora, a na samom kraju godine održat će se i prvi krug izbora za predsjednika Republike.
Ključno je pitanje hoće li šef HDZ-a Andrej Plenković odlučiti povezati europske i parlamentarne izbore na taj datum, 9. lipnja. On tvrdi da nema nikakvog razloga da se parlamentarni izbori održe ranije, primjerice krajem ove godine, jer redovni rok je upravo ljeto 2024. godine.
Da, vrijeme prolazi jako brzo, i iako još itekako osjećamo posljedice ere pandemije, a sada i rata u Ukrajini u svojoj ekonomiji i politici, činjenica je da i Plenković uskoro počinje brojati zadnje mjesece svog drugog redovnog mandata kao premijer. Isključivo o njegovoj osobnoj odluci o tome hoće li doista, ako osvoji i izbore 2024. godine, ostati na mjestu premijera ili će dobiti bolju, a svakako pritom i unosniju ponudu iz Europe da se možda pridruži novom sazivu Europske komisije zapravo će ovisiti i odluka hoće li europski i hrvatski izbori iduće godine biti održani na isti dan, u lipnju.
No, pritom je na stolu mnogo inputa koji će na to utjecati – prvo, razvoj situacije u Ukrajini i sama stabilnost recentne Komisije. Potom, volja Ursule von der Leyen da i sama nastavi mandat na čelu EK-a – naravno, ako to izborni rezultati za Europski parlament dozvole i ako desni centar i Europska pučka stranka u cjelini ostvare premoć. U kontekstu rata koji se događa na istočnim granicama Europe, a još više zbog ekonomske krize koja je posljedica toga rata, EPP baš i ne mora sa sigurnošću igrati na kartu još jedne pobjede. Iako je politička stabilnost potrebna, u kriznim vremenima birači su skloni i promjenama. Stoga će Plenkovićeva sudbina, odnosno odluka, itekako ovisiti i o globalnim prilikama.
Po svemu sudeći, on bi ipak radije želio treći mandat na čelu Vlade, jer oporbi želi dokazati da ih je u stanju na 12 godina stjerati u »drugi red«. U tom slučaju parlamentarni izbori u Hrvatskoj bi mogli biti održani i tek najesen 2024. godine, jer i taj je tajming u ustavnom roku.
Što se samog Europarlamenta tiče, sjećamo se da su u kampanji prije pet godina dominirale potpuno druge teme nego danas, u prvom redu klimatske promjene. Danas, pak, nakon pandemije i rata u Ukrajini dominira potpuno drugi narativ. A čini se da će na izborima za EP iduće godine u lipnju dominirati i – drugi ljudi. Malo tko, naime, tko prati mainstream medije danas uopće ima na vidiku politike kojima se u EP-u bave jedan Mislav Kolakušić ili Ivan Vilibor Sinčić. Šansa da oni obnove mandat stoga je ravna nuli. Ali zato svakako svoju priliku ponovo mogu imati i Tonino Picula i Biljana Borzan i Fred Matić, ako to žele. Isto je i sa zastupnicima HDZ-a – Karlo Ressler ili Tomislav Sokol sigurno mogu ostati u EP-u, jer HDZ će im za to sigurno dati potporu. No, novi izbori su i nove okolnosti, pa će opet sve ovisiti o tome hoće li se europski izbori i izbori za Sabor spajati.
U svakom slučaju objavom datuma političke stranke se mogu i formalno početi pripremati za te izbore. Izborne liste počinju se slagati, i to u svih 27 država članica. Na globalnom planu bit će to ujedno i test uspješnosti sadašnjeg europskog vodstva, koje je bilo dosta čvrsto i jedinstveno u politikama borbe protiv COVID-19, kao i sada protiv Rusije. No, nemali je i broj onih koji su bili protiv sankcija Rusiji, koji su bili protiv tako izravnog uplitanja EU-a u rat u Ukrajini, a posebno je nemali broj onih u državama Europe koji su sada nezadovoljni svojim standardom i naročito cijenama energenata, koje su izravna posljedica ovakve politike sankcija prema Rusiji.
Stoga su europski izbori ovoga puta itekako bitni, na njima se izravno odlučuje o načinu života koji živimo na europskom tlu. Ti izbori nikad nisu bili aktualniji, jer nikad dosad od Drugog svjetskog rata Europa nije bila prisiljena da njezine članice budu tako izravno povezane u obrani svojih vrijednosti. A Europarlament je taj koji bira europsko vodstvo i utvrđuje zajedničke politike.