Presudom Ustavnog suda od 7. listopada ove godine izrečenoj »u ime Republike Poljske«, Poljska je definitivno prešla crvenu liniju. Nikada do sada jedna država članica Unije nije proglasila svoj Ustav nespojivim s Ugovorom na kojem je Europska unija utemeljena.

Dvanaest ustavnih sudaca, od kojih su dvojica iskazala izdvojeno mišljenje, donijelo je odluku u kojoj, između ostalog, piše: »Vlasti EU-a djeluju izvan nadležnosti koje im je Republika Poljska dala Ugovorima. Poljska ne može funkcionirati kao suverena i demokratska država ako dopušta Uniji da utječe na područja u kojima joj nije prepustila ovlasti«. Ova će odluka zasigurno imati ozbiljne posljedice na budućnost Poljske u Uniji, jer ako država članica ne prizna primat europskog prava nad nacionalnim, ona više ne može sudjelovati u pravosudnoj suradnji. Načelo da pravo EU-a uvijek prevladava nad zakonima država članica, predviđa da će, u slučaju sukoba između dva zakona, pravo EU-a uvijek imati prioritet. ​Time je otvorena jedna od najozbiljnijih kriza u dosadašnjoj povijesti europskih integracija. Poljska tvrdi da njezino članstvo u EU-u i potpisivanje ugovora o pristupanju članstvu, nisu primjereni (sukladni) prenošenju nacionalnog suvereniteta na vanjski entitet (Uniju). Drugim riječima, Poljska više ne priznaje primat europskih zakona nad svojim, što je jedno od temeljnih načela na kojima EU-projekt počiva.

​Do odluke poljskog Suda došlo je nakon što je prije nekoliko mjeseci Europski sud u svojoj presudi utvrdio da reforma poljskog pravosudnog sustava nije u skladu s pravom EU-a. Pravni stručnjaci za međunarodno pravo tvrde da vladajuća stranka Pravo i pravda, s obzirom na način kako vlada i njezine ciljeve, pokušava na sve moguće načine uspostaviti punu kontrolu nad pravosuđem. Danas čak ni poljski Ustavni sud ne pruža dovoljno jamstva, nepristranosti i neovisnosti, s obzirom na to da u njemu ima mnogo sudaca koje je izravno imenovala vlada. Predsjednica Ustavnog suda Julia Przylebska, koju smatraju bliskom vladajućoj stranci, izjavila je da »institucije EU-a djeluju izvan svojih ovlasti«. »Sud i poljska vlast smatraju da je Ugovor o Europskoj uniji podređen poljskom Ustavu«, prenosi Reuters. The Observer navodi da će »odluka Ustavnog suda biti pravno obvezujuća tek kada bude objavljena u službenom glasilu poljske vlade, koja se možda u međuvremenu nada postizanjem šireg dogovora s Europskom komisijom.« Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je »duboko zabrinuta« zbog te odluke, podsjetivši kako »sve države članice pristupanjem Uniji prihvaćaju načelo prvenstva europskih zakona nad nacionalnim. Građani i tvrtke EU-a koji rade u Poljskoj, moraju biti sigurni da se pravila EU-a i presude Europskog suda pravde u potpunosti primjenjuju.«

Čime Europska unija može sada intervenirati protiv poljske vlade i ove presude Ustavnog suda? Prvo, Europska komisija može pokrenuti novi postupak pred Sudom pravde EU-a zahtijevajući izricanje novčane kazne. To je mjera koja sigurno neće bitno promijeniti postojeće stanje. No, ako će se Unija odlučiti za radikalnija rješenja, tada mora posegnuti za člankom 7. Ugovora u kojemu između ostalog piše: »Na temelju obrazloženog prijedloga jedne trećine država članica, Europskog parlamenta ili Komisije, Vijeće može, odlučujući većinom od četiri petine svojih članova, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, utvrditi postoji li očita opasnost da država članica teško krši vrijednosti iz članka 2. U tom slučaju Vijeće može, kvalificiranom većinom odlučiti da se dotičnoj državi članici suspendiraju određena prava, uključujući pravo glasa predstavnika vlade te države u Vijeću.« Ako će se Unija opredijeliti za tu opciju, teško je zamisliti da će Mađarska biti na strani većine. Treća je mogućnost zamrzavanje sredstava EU-a. I za tu odluku Vijeće mora osigurati kvalificiranu većinu. U međuvremenu poljski premijer Morawiecki pokušava ublažiti tenzije: »Naše mjesto je u Europi«. Predsjednik Europskog parlamenta Sassoli upozorava: »S onima koji ne poštuju pravila, bit ćemo nefleksibilni«. Neki od dobrih poznavatelja odnosa između EU-a i Poljske, imaju osjećaj da su poljska Vlada i Sud htjeli ozbiljno zaprijetiti Uniji da više neće poštovati europske zakone i presude, kako bi pronašli kompromis koji istovremeno ne dovodi u pitanje isplatu europskih sredstava.

​No, postavlja se pitanje je li takav kompromis realno moguć. Poljsko gospodarstvo uvelike ovisi o izdašnim europskim sredstvima koja je godinama ta zemlja primala. Europska komisija tek treba odobriti poljski plan oporavka od 57 milijardi eura. Prema posljednjim podacima Eurobarometra, Poljaci više vjeruju EU-u nego svojoj vladi (49 naspram 37 posto). Prema informaciji koju prenosi Dziennik Gazeta Prawna, 88 posto Poljaka želi da Poljska ostane članica EU-a. Nedavni prosvjedi koji su se održali u 100 gradova i glavnom gradu Varšavi gdje se okupilo više od 100.000 ljudi, najbolje potvrđuju kakvo je raspoloženje u toj zemlji. Mnogi strahuju da bi odluka Suda mogla natjerati Poljsku da slijedi primjer Velike Britanije. Mašući zastavama EU-a i Poljske, prosvjednici su nosili transparente s natpisima »Ostajem u Europi«, »Nema Polexita!«…

Bez obzira kako tko ocjenjuje tu sudsku odluku, riječ je o ozbiljnom sukobu između Poljske i Europske unije bez presedana. Europska unija nema potrebne pravne instrumente za protjerivanje neposlušne države članice iz Unije. No, za izlazak Poljske iz EU-a, nije potreban referendum, već je dovoljna odluka poljske Vlade za početak formalnog razdruživanja. U međuvremenu poljska desničarska vlada pokušava koketirati s radikalnom desnicom kako bi ostala na vlasti, opterećena nizom skandala, političkim problemima, nepotizmom i korupcijom u javnom sektoru.

Postavlja se pitanje hoće li takva situacija omogućiti povratak bivšeg predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska na nacionalnu scenu putem Građanske platforme.