Listopad ove godine bi se trebao pregrmiti, a je li Plan 21 funkcionalan pokazat će studeni i mjeseci koji će uslijediti. Bit će stvarno gadno kada se dan skrati, kada već oko 17 sati padne mrakača, stisne minus, a strah od upaljene grijalice ili radijatora bude svakodnevica
Kako su stizale negativne vijesti s energetskog tržišta, tako je rasla tenzija u hrvatskom društvu. Za jačanje te tenzije kriva je pasivnost premijera Andreja Plenkovića i hrvatske Vlade koja se cijeli kolovoz ove godine pravila kao da se ništa ne događa. Poruka da je Vlada na sve dosadašnje krize odgovorila adekvatno, naročito na COVID-krizu, malo je značila hrvatskim građanima isprepadanim mogućnošću da im računi za struju i grijanje porastu i nekoliko puta. I hrvatska oporbena politička scena počela se organizirati kako bi napala Vladu. Uslijedila je jedna od najočekivanijih sjednica Vlade na kojoj je prihvaćen, nazovimo ga Plan 21, koji je odgovor na opasnost od socijalne katastrofe. Operacionalizacija Plana 21 kojim se predviđa izdvajanje 21 milijarde kuna za pomoć hrvatskim građanima, gospodarstvu, lokalnoj i regonalnoj samoupravi kako bi prezimili do kraja ožujka 2023. godine pokazat će jesu li mjere pogođene ili nisu, ali cilj je već postignut jer je oštrica mogućih prosvjeda otupjela. Što je potvrdio i prosvjedni skup koji je održan nekoliko dana nakon sjednice Vlade i koji je prošao gotovo neopaženo jer se na njemu nišra revolucionarno nije dogodilo.
Teškoće se se nastaviti i u to ne treba sumnjati jer sve ono što je dovelo do energetskih poremećaja može samo eskalirati, a ne se smiriti. Prije svega je riječ o ekonomskom ratu između Europske unije i Rusije.
Za sada je na strani Vlade i kretanje cijena naftnih derivata. Nije tome bilo tako davno kada smo svi strijepili da bi litra goriva mogla doći i do 20 kuna, a uz to je išao i opravdani strah hoće li ga biti. Uz taj užasan trend krenula su i poskupljenja prehrambenih proizvoda. Koja ni tada, a ni danas više nitko ne može pratiti, a još manje shvatiti logiku poskupljenja. Jasno je bilo očekivati da će do poskupljenja doći, ali nitko ne može razumjeti u kom trenutku će krenuti pojeftinjenje. Ne samo onih osnovnih prehrambenih proizvoda čiju je cijenu Vlada Planom 21 limitirala. Vlada je opet donijela uredbu rezultat koje je smirivanje divljanja cijena naftnih derivata, a Banski dvori su odlučili s potpunom pravom ograničiti cijenu plina u bocama. Istina je da je pojeftinjenje benzina simbolično i iznosi pet lipa pa je cijena ovaj tjedan 10,57 kuna, dok je dizel pojeftinio jednu lipu i prodavat će se po 12,88 kuna. Vlada je prihvatila argument onih građana koji nisu priključeni na javnu opskrbu plinom da su izloženi divljanju cijena pa je sada i to pitanje riješeno. Situacija s gorivom je, dakle, jasna i može se pratiti na tjednoj razini. Pozitivan trend bilježi se tjednima, ali pozitivnog trenda kada je riječ o zaustvaljanju divljanja cijena prehrambenih proizvoda nema. Što će se dogoditi s cijenom električne i toplinske energije te plina, bit će poznato kada zahladi, a to će se prema najavama meteorologa dogoditi već krajem ovog tjedna.
Je li Vladina uredba kojom je predviđena operacionalizacija Plana 21 pogođena pokazat će praksa, ali već su mnogi upozorili na pogreške u obračunima, na nejasnoće u vezi s refundiranjem sredstava iz državne kase kako bi se pokrile razlike između fiksirane cijene i ona koja u tom trenutku bude na tržištu. U pojedinim zemljama Europske unije građani su zgroženi računima koji su im stigli na adrese i koji su nekoliko puta skuplji u usporedbi s istim razdobljem od prije godinu dana. Životni standard im je ugrožen, a to znači da je vrlo vjerojatno da bi se socijalno nezadovoljstvo moglo preliti u političko nezadovoljstvo. Taj trend je već zabilježen, a zadnji dokaz su parlamentarni izbori u Švedskoj. U Hrvatskoj trenutno Vlada Andreja Plenkovića nema alternativu, a zazivanje prijevremenih izbora je pucanj u prazno. Sve dok Vlada drži donekle pod kontrolom energetsku i gospodarsku krizu. Ima li Hrvatska financijski kapacitet da to izdrži dulje vrijeme, teško je reći. Listopad ove godine bi se trebao pregrmiti, a je li Plan 21 funkcionalan pokazat će studeni i mjeseci koji će uslijediti. Bit će stvarno gadno kada se dan skrati, kada već oko 17 sati padne mrakača, stisne minus, a strah od upaljene grijalice ili radijatora bude svakodnevica.
Uvodnik
Plan 21 – zadnja linija obrane
Damir Cupać
13. rujan 2022 11:08
Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL
Listopad ove godine bi se trebao pregrmiti, a je li Plan 21 funkcionalan pokazat će studeni i mjeseci koji će uslijediti. Bit će stvarno gadno kada se dan skrati, kada već oko 17 sati padne mrakača, stisne minus, a strah od upaljene grijalice ili radijatora bude svakodnevica
Kako su stizale negativne vijesti s energetskog tržišta, tako je rasla tenzija u hrvatskom društvu. Za jačanje te tenzije kriva je pasivnost premijera Andreja Plenkovića i hrvatske Vlade koja se cijeli kolovoz ove godine pravila kao da se ništa ne događa. Poruka da je Vlada na sve dosadašnje krize odgovorila adekvatno, naročito na COVID-krizu, malo je značila hrvatskim građanima isprepadanim mogućnošću da im računi za struju i grijanje porastu i nekoliko puta. I hrvatska oporbena politička scena počela se organizirati kako bi napala Vladu. Uslijedila je jedna od najočekivanijih sjednica Vlade na kojoj je prihvaćen, nazovimo ga Plan 21, koji je odgovor na opasnost od socijalne katastrofe. Operacionalizacija Plana 21 kojim se predviđa izdvajanje 21 milijarde kuna za pomoć hrvatskim građanima, gospodarstvu, lokalnoj i regonalnoj samoupravi kako bi prezimili do kraja ožujka 2023. godine pokazat će jesu li mjere pogođene ili nisu, ali cilj je već postignut jer je oštrica mogućih prosvjeda otupjela. Što je potvrdio i prosvjedni skup koji je održan nekoliko dana nakon sjednice Vlade i koji je prošao gotovo neopaženo jer se na njemu nišra revolucionarno nije dogodilo.
Teškoće se se nastaviti i u to ne treba sumnjati jer sve ono što je dovelo do energetskih poremećaja može samo eskalirati, a ne se smiriti. Prije svega je riječ o ekonomskom ratu između Europske unije i Rusije.
Za sada je na strani Vlade i kretanje cijena naftnih derivata. Nije tome bilo tako davno kada smo svi strijepili da bi litra goriva mogla doći i do 20 kuna, a uz to je išao i opravdani strah hoće li ga biti. Uz taj užasan trend krenula su i poskupljenja prehrambenih proizvoda. Koja ni tada, a ni danas više nitko ne može pratiti, a još manje shvatiti logiku poskupljenja. Jasno je bilo očekivati da će do poskupljenja doći, ali nitko ne može razumjeti u kom trenutku će krenuti pojeftinjenje. Ne samo onih osnovnih prehrambenih proizvoda čiju je cijenu Vlada Planom 21 limitirala. Vlada je opet donijela uredbu rezultat koje je smirivanje divljanja cijena naftnih derivata, a Banski dvori su odlučili s potpunom pravom ograničiti cijenu plina u bocama. Istina je da je pojeftinjenje benzina simbolično i iznosi pet lipa pa je cijena ovaj tjedan 10,57 kuna, dok je dizel pojeftinio jednu lipu i prodavat će se po 12,88 kuna. Vlada je prihvatila argument onih građana koji nisu priključeni na javnu opskrbu plinom da su izloženi divljanju cijena pa je sada i to pitanje riješeno. Situacija s gorivom je, dakle, jasna i može se pratiti na tjednoj razini. Pozitivan trend bilježi se tjednima, ali pozitivnog trenda kada je riječ o zaustvaljanju divljanja cijena prehrambenih proizvoda nema. Što će se dogoditi s cijenom električne i toplinske energije te plina, bit će poznato kada zahladi, a to će se prema najavama meteorologa dogoditi već krajem ovog tjedna.
Je li Vladina uredba kojom je predviđena operacionalizacija Plana 21 pogođena pokazat će praksa, ali već su mnogi upozorili na pogreške u obračunima, na nejasnoće u vezi s refundiranjem sredstava iz državne kase kako bi se pokrile razlike između fiksirane cijene i ona koja u tom trenutku bude na tržištu. U pojedinim zemljama Europske unije građani su zgroženi računima koji su im stigli na adrese i koji su nekoliko puta skuplji u usporedbi s istim razdobljem od prije godinu dana. Životni standard im je ugrožen, a to znači da je vrlo vjerojatno da bi se socijalno nezadovoljstvo moglo preliti u političko nezadovoljstvo. Taj trend je već zabilježen, a zadnji dokaz su parlamentarni izbori u Švedskoj. U Hrvatskoj trenutno Vlada Andreja Plenkovića nema alternativu, a zazivanje prijevremenih izbora je pucanj u prazno. Sve dok Vlada drži donekle pod kontrolom energetsku i gospodarsku krizu. Ima li Hrvatska financijski kapacitet da to izdrži dulje vrijeme, teško je reći. Listopad ove godine bi se trebao pregrmiti, a je li Plan 21 funkcionalan pokazat će studeni i mjeseci koji će uslijediti. Bit će stvarno gadno kada se dan skrati, kada već oko 17 sati padne mrakača, stisne minus, a strah od upaljene grijalice ili radijatora bude svakodnevica.