Očito je da kompanije s osloncem na digitalnu tehnologiju imaju u krizi dobre izglede za napredak. Djelatnosti koje žive od davanja usluga temeljenih na slobodnom kretanju ljudi - poput turizma, ugostiteljstva, tvrtki za prijevoz putnika - sada primaju udarce od kojih se mnoge neće nikad oporaviti
Političari u posljednjih pola godine ustrajno uvjeravaju javnost da neće ostaviti na cjedilu poduzeća i građane najpogođenije pandemijom koronavirusa. Ugroženih će biti jako puno. Ekonomski i socijalni poremećaji su neizbježni, čak i u slučaju da se razina gospodarske aktivnosti već za dvije godine vrati na stanje prije pandemije – kako to očekuju vladajući krugovi u Europskoj uniji, pa i u Hrvatskoj.
Sve je izvjesnije da oporavak gospodarstva od krize neće ići brzo, u obliku slova V, kako se isprva vjerovalo. Ekonomisti koji svoja predviđanja nastoje prikazati slikovito, abecednim slovima, vjeruju da bi oporavak mogao izgledati poput slova W, jer očekivani novi zamah pandemije iduće zime prijeti ekonomiji padom u još jednu recesiju, koja ga može dotući. Neki uopće ne spominju ni slovo V, niti W, ne vjerujući u lagan oporavak. Prema njihovim procjenama, izvlačenje gospodarstva iz krize izgledat će poput slova L, što znači da će oporavak podbaciti, a ekonomija će godinama zaostati na razini od 90 posto u odnosu na stanje prije pandemije.
Prema najnovijim predviđanjima, koja su i najuvjerljivija, oporavak od krize odvijat će se u obliku slova K. To znači da će jedni jako napredovati, a drugi će istodobno zaostati. Povećat će se nejednakosti ne samo u nacionalnim ekonomijama, nego u cijelom svjetskom gospodarstvu, uz produbljivanje imovinskih nejednakosti među ljudima.
To se predviđanje već ostvaruje. Otkako je izbila pandemija, vlasnici najpoznatnijih tehnoloških tvrtki – poput Jeffa Bezosa, Billa Gatesa i Marka Zuckerberga – svoje su bogatstvo povećali za desetke milijardi dolara, svaki od njih. Njima stvari idu odlično, dok deseci milijuna običnih američkih građana istodobno dobivaju otkaze i odlaze na burzu rada.
Očito je da kompanije s osloncem na digitalnu tehnologiju imaju u krizi dobre izglede za napredak. Djelatnosti koje žive od davanja usluga temeljenih na slobodnom kretanju ljudi – poput turizma, ugostiteljstva, tvrtki za prijevoz putnika – sada primaju udarce od kojih se mnoge neće nikad oporaviti. Šire gledano, ekonomisti očekuju još veće razvojno razdvajanje financijskog sektora – koji države i središnje banke redovito spašavaju – i tzv. realnog gospodarstva, u kojem najgore prolaze najmanje i najslabije tvrtke.
Ono što dodatno zabrinjava jesu predviđanja o zaoštravanju socijalnih nejednakosti, koje se sustavno povećavaju tri-četiri desetljeća. U razvijenim zemljama poput Njemačke i SAD-a desetina najbogatijih građana već raspolaže s više od polovine nacionalnog dohotka. To razmjerno siromašenje većine građana u gotovo svim zemljama ubrzalo se nakon krize iz 2008., a nakon ove pandemije bit će još gore, možda i socijalno zapaljivo.
To pokazuje koliko je važno da hrvatske vlasti nastave ne samo spašavanje ljudi i gospodarstva, nego i da idućih godina osiguraju postupnu preobrazbu ekonomske strukture, pomažući poduzećima usvajanje novih tehnologija. Zemlje koje budu predvodile tehnološki napredak bit će svjetske sile, a zemlje koje ne budu uhvatile korak s tim promjenama dodatno će zaostati i pasti na razvojno dno. Istodobno, važno je očuvati socijalni mir te osigurati da najbogatiji članovi zajednice u izlasku iz krize podnesu veći financijski teret od goleme većine stanovništva, koje živi od niskih plaća, mirovina i socijalne pomoći.
Možda se predviđanja o povećanju nejednakosti u gospodarstvu i društvu nekima čine preuranjena, jer u ovom trenutku takav razvoj događaja nije dovoljno vidljiv. Korona još zamagljuje pravo stanje. Dolazeća ekonomska kriza, nažalost, nije još pokazala pravo lice i sve svoje posljedice. Masovno državno spašavanje poduzeća i radnih mjesta potrajat će možda i iduće godine, dulje od očekivanja, ali neće trajati dovijeka. Kada to posustane, doći će trenutak istine.
Uvodnik
Oporavak od krize, kako za koga
Branko Podgornik
14. rujan 2020 15:26
Snimio Marko GRACIN
Očito je da kompanije s osloncem na digitalnu tehnologiju imaju u krizi dobre izglede za napredak. Djelatnosti koje žive od davanja usluga temeljenih na slobodnom kretanju ljudi - poput turizma, ugostiteljstva, tvrtki za prijevoz putnika - sada primaju udarce od kojih se mnoge neće nikad oporaviti
Političari u posljednjih pola godine ustrajno uvjeravaju javnost da neće ostaviti na cjedilu poduzeća i građane najpogođenije pandemijom koronavirusa. Ugroženih će biti jako puno. Ekonomski i socijalni poremećaji su neizbježni, čak i u slučaju da se razina gospodarske aktivnosti već za dvije godine vrati na stanje prije pandemije – kako to očekuju vladajući krugovi u Europskoj uniji, pa i u Hrvatskoj.
Sve je izvjesnije da oporavak gospodarstva od krize neće ići brzo, u obliku slova V, kako se isprva vjerovalo. Ekonomisti koji svoja predviđanja nastoje prikazati slikovito, abecednim slovima, vjeruju da bi oporavak mogao izgledati poput slova W, jer očekivani novi zamah pandemije iduće zime prijeti ekonomiji padom u još jednu recesiju, koja ga može dotući. Neki uopće ne spominju ni slovo V, niti W, ne vjerujući u lagan oporavak. Prema njihovim procjenama, izvlačenje gospodarstva iz krize izgledat će poput slova L, što znači da će oporavak podbaciti, a ekonomija će godinama zaostati na razini od 90 posto u odnosu na stanje prije pandemije.
Prema najnovijim predviđanjima, koja su i najuvjerljivija, oporavak od krize odvijat će se u obliku slova K. To znači da će jedni jako napredovati, a drugi će istodobno zaostati. Povećat će se nejednakosti ne samo u nacionalnim ekonomijama, nego u cijelom svjetskom gospodarstvu, uz produbljivanje imovinskih nejednakosti među ljudima.
To se predviđanje već ostvaruje. Otkako je izbila pandemija, vlasnici najpoznatnijih tehnoloških tvrtki – poput Jeffa Bezosa, Billa Gatesa i Marka Zuckerberga – svoje su bogatstvo povećali za desetke milijardi dolara, svaki od njih. Njima stvari idu odlično, dok deseci milijuna običnih američkih građana istodobno dobivaju otkaze i odlaze na burzu rada.
Očito je da kompanije s osloncem na digitalnu tehnologiju imaju u krizi dobre izglede za napredak. Djelatnosti koje žive od davanja usluga temeljenih na slobodnom kretanju ljudi – poput turizma, ugostiteljstva, tvrtki za prijevoz putnika – sada primaju udarce od kojih se mnoge neće nikad oporaviti. Šire gledano, ekonomisti očekuju još veće razvojno razdvajanje financijskog sektora – koji države i središnje banke redovito spašavaju – i tzv. realnog gospodarstva, u kojem najgore prolaze najmanje i najslabije tvrtke.
Ono što dodatno zabrinjava jesu predviđanja o zaoštravanju socijalnih nejednakosti, koje se sustavno povećavaju tri-četiri desetljeća. U razvijenim zemljama poput Njemačke i SAD-a desetina najbogatijih građana već raspolaže s više od polovine nacionalnog dohotka. To razmjerno siromašenje većine građana u gotovo svim zemljama ubrzalo se nakon krize iz 2008., a nakon ove pandemije bit će još gore, možda i socijalno zapaljivo.
To pokazuje koliko je važno da hrvatske vlasti nastave ne samo spašavanje ljudi i gospodarstva, nego i da idućih godina osiguraju postupnu preobrazbu ekonomske strukture, pomažući poduzećima usvajanje novih tehnologija. Zemlje koje budu predvodile tehnološki napredak bit će svjetske sile, a zemlje koje ne budu uhvatile korak s tim promjenama dodatno će zaostati i pasti na razvojno dno. Istodobno, važno je očuvati socijalni mir te osigurati da najbogatiji članovi zajednice u izlasku iz krize podnesu veći financijski teret od goleme većine stanovništva, koje živi od niskih plaća, mirovina i socijalne pomoći.
Možda se predviđanja o povećanju nejednakosti u gospodarstvu i društvu nekima čine preuranjena, jer u ovom trenutku takav razvoj događaja nije dovoljno vidljiv. Korona još zamagljuje pravo stanje. Dolazeća ekonomska kriza, nažalost, nije još pokazala pravo lice i sve svoje posljedice. Masovno državno spašavanje poduzeća i radnih mjesta potrajat će možda i iduće godine, dulje od očekivanja, ali neće trajati dovijeka. Kada to posustane, doći će trenutak istine.