Pod krinkom »zajedničkog europskog tržišta« danas se u Hrvatsku može uvesti sve što je dospjelo na tržište EU-a
Europsku uniju će ukrajinska kriza na kraju koštati k’o Austro-Ugarsku rat. Ako itko gomila ekonomske gubitke zbog sankcija uvedenih Rusiji i dopuštanja uvoz svega i svačega iz Ukrajine, onda je to Europska unija. A od svih članica Unije, nekvalitetna roba završi uglavnom u Hrvatskoj pa se ne moramo čuditi što su nas uoči Uskrsa zapljusnula jeftina jaja iz Ukrajine kojima domaći proizvođači cjenovno ne mogu konkurirati. A muke s ukrajinskim izvozom za europsko su tržište najprije počele s jeftinim ukrajinskim žitom, a ni danas se ne zna kolike su količine uvezene i koliko ga je kolalo po Europi, zna se samo da je bilo niže kvalitete, kao i ukrajinsko brašno koje se također našlo na europskom tržištu.
Nedugo nakon početka agresije na Ukrajinu čak dva tamošnja milijardera, od kojih se jedan bavi kockarnicama i igrama na sreću, odlučila su baš u Hrvatskoj osnovati megafarme pilića, našem tržištu potpuno nepotrebne jer bi višestruko nadmašile ukupnu proizvodnu nesilica, a za koje je Hrvatska poljoprivredna komora procijenila da bi uništile ne samo hrvatsko peradarstvo, nego i slovensko i austrijsko. Od tih pompozno najavljenih farmi zasad ništa. No, ukrajinski su poduzetnici u međuvremenu već pronašli načina da nam i bez megafarmi (trebale su biti izgrađene kod Siska) prodaju svoja jaja pa smo proizvode ukrajinske peradi dobili na policama trgovina htjeli-ne htjeli.
Pod krinkom »zajedničkog europskog tržišta« danas se u Hrvatsku može uvesti sve što je dospjelo na tržište EU-a pa čak i oni proizvodi kojima je u drugim članicama zabranjen uvoz. Da nije bilo Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, ne bismo znali da smo 2018. uvezli jabuke iz Poljske koje su bile špricane pesticidima 20 puta više nego što propisi EU-a dozvoljavaju. Švedska ih je zabranila, a Hrvatska uvezla u ime zajedničkog europskog tržišta. Koje je toliko zajedničko i ravnopravno da su europske kompanije same priznale da u istočne članice šalju robu lošije kvalitete, a proizvodi poput Nutelle, čokolade Milka i praška Ariel postali su simboli dvoličnosti razvijenih članica Unije kada nam govore o zajedničkom europskom tržištu. A sada su nam stigla i jaja nepoznate kvalitete koja će dodatno zamutiti tržište jer su jeftinija od jaja hrvatskih proizvođača. Ukrajinski megafarmeri imaju na raspolaganju tisuće hektara, a hrvatski peradar gotovo da uopće nema zemlju, ali u ime zajedničkog europskog tržišta mora trpjeti konkurenciju s kojom se ne može boriti. Zbog velikog uvoza jeftinih jaja, ne samo da ćemo uništiti domaću proizvodnju, nego ćemo uoči Ukrsa biti valjda jedina zemlja sjeverne polutke u kojoj će jaja pojeftiniti, i to unatoč očekivanoj velikoj potražnji. E, pa svaka nam čast ako smo to uspjeli jer prije samo dvije godine jaja su nam bila inflacijski rekorder po rastu cijene, a sada će im, suprotno svim tržišnim trendovima, cijena početi padati.
Nismo s uvozom jaja pretjerali samo pred Uskrs. U Croatiastočaru kažu da je uvoz eskalirao još pred kraj prošle godine tijekom koje smo uvezli čak 70 posto više jaja nego 2023. Pri čemu smo jaja uvozili po cijeni od 2,24 eura za kilogram, a izvozili po 1,98 eura. I nije samo hrvatskim peradarima dosta nekontroliranog uvoza iz Ukrajine, jer izgleda da poplava jeftinih jaja iz te zemlje brine i druge članice Unije. Europska je komisija ograničila količinu uvoza, a ako se taj limit prijeđe, onda se trebaju aktivirati zaštitne mjere, poput carina. Naši uvoznici su očito pretjerali s dozvoljenim količinama uvezenih jaja, no zaštitne mjere se još nisu aktivirale. Zato su se aktivirali trgovački lanci koji hrvatskim proizvođačima diktiraju cijenu, akcije, pa čak i mjesto za njihove proizvode na policama. Kojeg ima dovoljno s obzirom na to da se svakih nekoliko dana s polica povlači proizvod neispravne zdravstvene kvalitete, uglavnom iz uvoza, što je u Hrvatskoj odavno prestala biti vijest.
Galopirajući uvoz jeftine robe iz ratom pogođene ekonomije kojoj se solidarno treba pomoći, zajedno sa stranim trgovačkim lancima koji domaćoj poljoprivredi diktiraju cijene, tako nastavljaju ugrožavati samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane jer naše poljoprivrednike tjeraju na daljnja smanjenja proizvodnje, ucjenjujući ih jeftinim uvozom.
Dražen Katalinić
Opet smo pretjerali s uvozom
Dražen Katalinić
24. ožujak 2025 07:45
Ilustracija
Pod krinkom »zajedničkog europskog tržišta« danas se u Hrvatsku može uvesti sve što je dospjelo na tržište EU-a
Europsku uniju će ukrajinska kriza na kraju koštati k’o Austro-Ugarsku rat. Ako itko gomila ekonomske gubitke zbog sankcija uvedenih Rusiji i dopuštanja uvoz svega i svačega iz Ukrajine, onda je to Europska unija. A od svih članica Unije, nekvalitetna roba završi uglavnom u Hrvatskoj pa se ne moramo čuditi što su nas uoči Uskrsa zapljusnula jeftina jaja iz Ukrajine kojima domaći proizvođači cjenovno ne mogu konkurirati. A muke s ukrajinskim izvozom za europsko su tržište najprije počele s jeftinim ukrajinskim žitom, a ni danas se ne zna kolike su količine uvezene i koliko ga je kolalo po Europi, zna se samo da je bilo niže kvalitete, kao i ukrajinsko brašno koje se također našlo na europskom tržištu.
Nedugo nakon početka agresije na Ukrajinu čak dva tamošnja milijardera, od kojih se jedan bavi kockarnicama i igrama na sreću, odlučila su baš u Hrvatskoj osnovati megafarme pilića, našem tržištu potpuno nepotrebne jer bi višestruko nadmašile ukupnu proizvodnu nesilica, a za koje je Hrvatska poljoprivredna komora procijenila da bi uništile ne samo hrvatsko peradarstvo, nego i slovensko i austrijsko. Od tih pompozno najavljenih farmi zasad ništa. No, ukrajinski su poduzetnici u međuvremenu već pronašli načina da nam i bez megafarmi (trebale su biti izgrađene kod Siska) prodaju svoja jaja pa smo proizvode ukrajinske peradi dobili na policama trgovina htjeli-ne htjeli.
Pod krinkom »zajedničkog europskog tržišta« danas se u Hrvatsku može uvesti sve što je dospjelo na tržište EU-a pa čak i oni proizvodi kojima je u drugim članicama zabranjen uvoz. Da nije bilo Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, ne bismo znali da smo 2018. uvezli jabuke iz Poljske koje su bile špricane pesticidima 20 puta više nego što propisi EU-a dozvoljavaju. Švedska ih je zabranila, a Hrvatska uvezla u ime zajedničkog europskog tržišta. Koje je toliko zajedničko i ravnopravno da su europske kompanije same priznale da u istočne članice šalju robu lošije kvalitete, a proizvodi poput Nutelle, čokolade Milka i praška Ariel postali su simboli dvoličnosti razvijenih članica Unije kada nam govore o zajedničkom europskom tržištu. A sada su nam stigla i jaja nepoznate kvalitete koja će dodatno zamutiti tržište jer su jeftinija od jaja hrvatskih proizvođača. Ukrajinski megafarmeri imaju na raspolaganju tisuće hektara, a hrvatski peradar gotovo da uopće nema zemlju, ali u ime zajedničkog europskog tržišta mora trpjeti konkurenciju s kojom se ne može boriti. Zbog velikog uvoza jeftinih jaja, ne samo da ćemo uništiti domaću proizvodnju, nego ćemo uoči Ukrsa biti valjda jedina zemlja sjeverne polutke u kojoj će jaja pojeftiniti, i to unatoč očekivanoj velikoj potražnji. E, pa svaka nam čast ako smo to uspjeli jer prije samo dvije godine jaja su nam bila inflacijski rekorder po rastu cijene, a sada će im, suprotno svim tržišnim trendovima, cijena početi padati.
Nismo s uvozom jaja pretjerali samo pred Uskrs. U Croatiastočaru kažu da je uvoz eskalirao još pred kraj prošle godine tijekom koje smo uvezli čak 70 posto više jaja nego 2023. Pri čemu smo jaja uvozili po cijeni od 2,24 eura za kilogram, a izvozili po 1,98 eura. I nije samo hrvatskim peradarima dosta nekontroliranog uvoza iz Ukrajine, jer izgleda da poplava jeftinih jaja iz te zemlje brine i druge članice Unije. Europska je komisija ograničila količinu uvoza, a ako se taj limit prijeđe, onda se trebaju aktivirati zaštitne mjere, poput carina. Naši uvoznici su očito pretjerali s dozvoljenim količinama uvezenih jaja, no zaštitne mjere se još nisu aktivirale. Zato su se aktivirali trgovački lanci koji hrvatskim proizvođačima diktiraju cijenu, akcije, pa čak i mjesto za njihove proizvode na policama. Kojeg ima dovoljno s obzirom na to da se svakih nekoliko dana s polica povlači proizvod neispravne zdravstvene kvalitete, uglavnom iz uvoza, što je u Hrvatskoj odavno prestala biti vijest.
Galopirajući uvoz jeftine robe iz ratom pogođene ekonomije kojoj se solidarno treba pomoći, zajedno sa stranim trgovačkim lancima koji domaćoj poljoprivredi diktiraju cijene, tako nastavljaju ugrožavati samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane jer naše poljoprivrednike tjeraju na daljnja smanjenja proizvodnje, ucjenjujući ih jeftinim uvozom.