Sutra će gorivo na benzinskim crpkama opet pojeftiniti. Neće to biti puno, ali je povoljna vijest da cijene benzina i dizela tjednima polako padaju i da ih Vlada nastavlja koliko-toliko ograničavati. Ako se tome dodaju najave trgovaca da će najesen pojeftiniti brašno i ulje – jer cijene hrane u svijetu padaju već nekoliko mjeseci – bude se nade da bi se ovogodišnji dramatičan rast cijena u Hrvatskoj i svijetu mogao ublažiti.

Ipak, u smirivanje inflacije teško je vjerovati jer jedna lasta ne čini proljeća. Oni koji to prognoziraju dosad su griješili. Gotovo sve centralne banke, vlade i vodeći ekonomisti u svijetu još lanjskog proljeća govorili su da je rast cijena »privremena pojava« koja će se za šest mjeseci smiriti. Cijene ipak nastavljaju galopirati.

Tako se u Hrvatskoj inflacija u lipnju popela na 12,1 posto. No, ono što ljude najviše zanima jesu cijene hrane i prijevoza, od kojih su prve skočile 16,9 posto, a druge više od 20 posto u godinu dana. Nema sumnje da će se poskupljenja nastaviti jer statistički podaci pokazuju da su proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju skočile 22,1 posto, više od maloprodajnih. Pritisak na rast cijena nastavlja se i u industriji, gdje su tvorničke cijene u srpnju skočile za 23,6 posto.

Kad je riječ o energentima, tu se značajnija pojeftinjenja ne mogu očekivati, a upravo oni najviše pridonose rastu cijena i troškova života. To što je cijena nafte u posljednje vrijeme pala ispod sto dolara po barelu, povoljna je vijest, ali i dalje je 30 posto skuplja nego lani. S druge strane, plin je osam do devet puta skuplji nego lanjskog proljeća, a pitanje je hoće li ga ove zime biti dovoljno. Budući da se znatan dio električne energije dobiva od plina, zasigurno će i cijena struje biti visoka.

Zapravo, najesen i ove zime očekuje se pogoršanje energetske krize u Hrvatskoj i Europi. Stoga europske vlade, među njima i Banski dvori, pripremaju jesenske pakete za zaštitu standarda stanovništva. One ne mogu unaprijed znati što će sve poduzeti, s obzirom na neizvjestan razvoj događaja povezan sa strahom od potpune obustave ruskog plina Europi.

Međutim, znakovito je da se ovih dana Međunarodni monetarni fond usprotivio obuzdavanju cijena energenata, koje provode mnoge vlade. Pomoćnica direktora MMF-a za Europu, Oya Celasun, preporučila je državama neka puste cijene energije da se slobodno formiraju, a da subvencijama zaštite ponajprije najugroženije građane, njih oko 20 posto.

To znači da bi hrvatska Vlada i ostale trebale odustati od ograničavanja cijena benzina, grijanja i električne energije. Prema mišljenju MMF-a, to je logično jer će te cijene još godinama ostati visoke. Građani i gospodarstvo trebaju se prilagoditi novim okolnostima i početi štednju, a fosilna goriva zamjenjivati čistom energijom. Iako to MMF ne kaže otvoreno, sigurno se boji da će države potrošiti previše novca na gašenje vatre, jer bi dramatično povećalo proračunske manjkove i javni dug.

Većini stanovništa u Hrvatskoj struja je zasad poskupjela 10 posto, a plin 20 posto. Po svemu sudeći, energetska kriza je hrvatske građane zasad pogodila manje nego one u većini zemalja. No, pitanje je što će biti najesen. U Njemačkoj je cijena grijanja udvostručena, a do proljeća će biti utrostručena. U Velikoj Britaniji troškovi kućanstava za energiju sada su dvaput veći nego lani, a prema najavama do proljeća će se također utrostručiti.

Čini se da je MMF-u lako preporučivati puštanje cijena s lanca. Njegovi stručnjaci ne izlaze na izbore i nikome ne polažu račune za svoje savjete, bili oni dobri ili loši. Teško je očekivati da će političari poslušati preporuke MMF-a. Naime, u uvjetima skoka troškova za energiju i hranu već su pale ostavke barem dvojice europskih premijera, britanskog Borisa Johnsona i talijanskog Marija Draghija, a zaljuljale su se još neke vlade. A još nismo ni došli do dna energetske krize. Vlade nemaju druge nego činiti sve što mogu za obuzdavanje cijena i za očuvanje socijalnog mira.