U poplavi loših vijesti o pogoršavanju energetske krize u Europi – o posrtanju gospodarstva koje sve teže podnosi drastično visoke cijene energije te padanju životnog standarda zbog skoka inflacije – prošlog se tjedna dogodila i jedna dobra. Hrvatska vlada je osigurala gotovo tri milijarde eura za zaštitu kućanstva i gospodarstva od galopirajućih cijena energije.

Za golemu većinu građana cijene struje, plina i grijanja putem toplana ostat će iste sve do početka travnja, a Vlada je privremeno zamrznula i cijene devet osnovnih živežnih namirnica, najavivši jednokratne novčane pomoći za najugroženije građane. Odahnule su i neprofitne institucije, poput škola, bolnica i dječjih vrtića, kao i obrtnici te malo gospodarstvo, koji će također plaćati razmjerno niske cijene energije.

Još nije posve jasno hoće li sve te zaštitne mjere djelovati kako su zamišljene, ili će biti odstupanja. Ipak, najveći dio hrvatskih građana i velik dio poduzetnika dobili su državna jamstva da će lakše prebroditi iduću zimu koja će u Europi biti jedna od najtežih u povijesti, praćena energetskom oskudicom, padom gospodarske aktivnosti i mogućnošću izbijanja krize.

Nitko ne osporava da su Vladine mjere vatrogasni potez, iako sve širih razmjera. Nove, jesenske mjere državne intervencije za ublažavanje udarca energetske krize na kućanstva i poduzeća upravo donose i ostale europske vlade. Prema najnovijim procjenama, paketi pomoći u 27 članica EU-a trenutačno vrijede već 350 milijardi eura.

Izvjesno je da će široka državna intervencija europskih vlada – u koju se prošlog tjedna uključila Europska komisija predlažući dodatne mjere za ograničavanje cijena energije, oporezivanje ekstraprofita energetskih kompanija i preusmjeravanje njihovih izvanrednih zarada za solidarnu pomoć ugroženim poduzećima i stanovništvu – zahtijevati još više novca. Nikoga ne bi trebalo začuditi ako će zemlje EU-a za ublažavanje energetske krize morati izdvojiti više nego za spašavanje radnih mjesta i poduzeća na početku pandemije. Stvar je u tome što će energetska kriza tek pokazati svoje pravo, ružno lice. Valja imati na umu da države i Komisija pripremaju ne samo financijsku pomoć građanima i tvrtkama nego i mjere za prisilnu štednju energije kako bi se smanjio rizik od redukcija struje i grijanja.

Ove jeseni i zime bit će malo razloga za optimizam, a svi oni koji su se na valu gospodarskog oporavka prije pandemije navikli na višegodišnji rast plaća ostat će razočarani. Iako to malo koji političar želi javno reći, jasno je da se priprema nezapamćen pad životnog standarda građana. Glavni razlog tome je visoka inflacija, potaknuta astronomskim rastom cijena energije i poremećajima u svjetskoj trgovini. Plaće i mirovine osuđene su na gubitak vrijednosti ove godine, a vjerojatno i nekoliko sljedećih. Nema sumnje da će najavljena mala povećanja plaća i mirovina djelomice ublažiti taj trend, ali ga neće zaustaviti.

Uostalom, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck još je proljetos upozorio sugrađane da je »era jeftine energije prošla«, a njegov kolega, ministar financija Christian Lindner, prognozirao je da zbog visokih cijena Nijemce čekaju »tri, četiri, a možda i pet godina oskudice«. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prije dva tjedna poručio je da predstoji teška zima, napominjući kako je u bogatoj Francuskoj i Europi »era izobilja završila«, što će građanima, kaže, vrlo teško pasti.

Sada su vlade našle privremeni odgovor za ublažavanje energetske krize, pripremajući se na neizvjesnosti koje ove jeseni i zime nosi eskalirajući ekonomski rat Europske unije i Rusije nakon ruskog napada na Ukrajinu. Te vatrogasne mjere dobra su vijest, ali još bolja bila bi da Rusija i Ukrajina obustave rat te da istodobno za pregovarački stol sjednu i Zapad, i Rusija, kako bi obustavili sukobe koji uvelike pridonose energetskoj krizi, skoku cijena, posrtanju gospodarstva i standarda. Nažalost, te najbolje vijesti nema na vidiku. Naprotiv, nakon ljetnog zatišja svi su izgledi da će se rat u Ukrajini te sukob Zapada i Rusije ove jeseni pojačati.