Bilo bi puno ljepše, a Vladi lakše, da imamo toliko dovoljne plaće da s njima možemo prevladati »inflatorne pritiske«
Odavno u Hrvatskoj nije vijest da je Vlada donijela još jedan paket pomoći za prevladavanje inflatornih pritisaka, vijest bi bila da se od paketa mjera odustalo. Usvojen je, naime, osmi po redu paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima te čak 11. paket pomoći umirovljenicima, a vrijedit će do kraja rujna, što znači da smo po pitanju cijena struje i plina mirni do kraja ljeta jer ćemo, kako je rekao premijer Plenković, imati predvidljive račune, manji financijski pritisak na kućanstva i veću sigurnost tijekom ogrjevne sezone. Vladine mjere pomoći ne odnose se samo na subvencioniranje cijena energije, uključuju i izravnu novčanu pomoć socijalno osjetljivim skupinama društva, a sve s ciljem ublažavanja rasta životnih troškova uzrokovanih inflacijom. No, Vladine mjere pomoći usmjerene su prema ublažavanju inflatornih pritisaka, a ne prema smanjenju inflacije jer Vlada ionako nema instrumente za takvo nešto, osim da se odluči na drastično smanjenje državne potrošnje, a onda ne bi bilo ni ovih mjera, teških 296 milijuna eura, jer i one spadaju pod državnu potrošnju, odnosno pod proračunske rashode.
Osmi paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima treba razlikovati i od vladine intervencije u cijene najosnovnijih potrepština, odnosno vladino ograničavanje cijena određenih proizvoda za što je bilo potrebno izmijeniti zakon kako bi se Vladi omogućila intervencija na tržištu u slučaju šokova ako se isti ne mogu riješiti na drugi način. Tako da paralelno imamo i pakete mjera pomoći i zamrzavanje cijena najosnovnijih proizvoda, što baš i nije odlika tržišnih ekonomija, a taj državni intervencionizam vučemo još od pandemije i »helikopterskog« dijeljenja novca zbog lockdowna, preko ruske agresije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku krizu koja je, pak, rezultirala inflacijom. S druge strane, i mi smo se možda malo previše navikli na državne subvencije i uzimamo ih zdravo za gotovo, no i s njima će Vlada jednog dana morati završiti. Zadnjih godina tako živimo na subvencijama, a da nije Vladinih mjera, računi za struju bi nam bili skuplji za 20 posto, a za plin 15 posto.
Bilo bi puno ljepše, a Vladi lakše, da imamo toliko dovoljne plaće da s njima možemo prevladati »inflatorne pritiske«, no nažalost nije tako. Vlada je prije godinu dana povećala plaće zaposlenima u javnom sektoru za prosječno 30 posto, a premijer Plenković tada je poručio da isto očekuje i od poslodavaca u privatnom sektoru. Prema službenim statistikama, privatnici ipak nisu mogli pratiti toliko povećanje plaća te su one u privatnom sektoru porasle za oko 15 posto. I jedno i drugo povećanje bilo je nedovoljno jer većini građana na hranu i stanovanje otpada gotovo polovica mjesečnih troškova pa i najmanje povećanje cijena osnovnih proizvoda itekako utječe na kućne budžete i »pojede« veći dio povećanja plaća.
Pored svih navedenih paketa pomoći, Vlada je pripremila i čitav niza mjera za povećanje dostupnosti stanova za one kojima su primanja ispod prosjeka, a iznad granice siromaštva jer se upravo toj skupini, kako je rečeno na sjednici Vlade, često najteže omogućuje pristupanje tržištu stanovanja. Najvažnije mjere uključuju povrat polovine PDV-a na kupnju prvog stana u novogradnji i aktivaciju praznih nekretnina kako bi se omogućio priuštivi najam. I unatoč svim tim povećanim socijalnim izdvajanjima manjak u proračunu nam je i dalje pod kontrolom i nije prešao 3 posto BDP-a, koliko Europska središnja banka dozvoljava, a država se zbog toga ne treba ni zaduživati, iako do kraja godine možemo očekivati još nekoliko izdanja narodnih trezoraca, pa tko ima višak novca neka ga posudi državi na nekoliko mjeseci, uz kamatu daleko veću nego kod štednje u bankama.
A do 30. rujna, do kada će biti na snazi najnoviji paket mjera pomoći, valjda će se i geopolitička situacija u Europi smiriti i valjda će američki predsjednik Trump održati svoje predizborno obećanje i zaustaviti rat u Ukrajini. I ukinuti sankcije Rusiji zbog kojih Europa i trpi inflaciju, a koja je počela onog trenutka kada je Europska unija u ime sankcija morala obustaviti uvoz jeftinog plina iz Rusije i kupovati višestruko skuplji ukapljeni naftni plin iz Sjedinjenih Država. Pa nam deveti paket pomoći neće trebati.
Dražen Katalinić
Mirni do kraja ljeta
Dražen Katalinić
27. ožujak 2025 08:10
Foto Sergej Drechsler
Bilo bi puno ljepše, a Vladi lakše, da imamo toliko dovoljne plaće da s njima možemo prevladati »inflatorne pritiske«
Odavno u Hrvatskoj nije vijest da je Vlada donijela još jedan paket pomoći za prevladavanje inflatornih pritisaka, vijest bi bila da se od paketa mjera odustalo. Usvojen je, naime, osmi po redu paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima te čak 11. paket pomoći umirovljenicima, a vrijedit će do kraja rujna, što znači da smo po pitanju cijena struje i plina mirni do kraja ljeta jer ćemo, kako je rekao premijer Plenković, imati predvidljive račune, manji financijski pritisak na kućanstva i veću sigurnost tijekom ogrjevne sezone. Vladine mjere pomoći ne odnose se samo na subvencioniranje cijena energije, uključuju i izravnu novčanu pomoć socijalno osjetljivim skupinama društva, a sve s ciljem ublažavanja rasta životnih troškova uzrokovanih inflacijom. No, Vladine mjere pomoći usmjerene su prema ublažavanju inflatornih pritisaka, a ne prema smanjenju inflacije jer Vlada ionako nema instrumente za takvo nešto, osim da se odluči na drastično smanjenje državne potrošnje, a onda ne bi bilo ni ovih mjera, teških 296 milijuna eura, jer i one spadaju pod državnu potrošnju, odnosno pod proračunske rashode.
Osmi paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima treba razlikovati i od vladine intervencije u cijene najosnovnijih potrepština, odnosno vladino ograničavanje cijena određenih proizvoda za što je bilo potrebno izmijeniti zakon kako bi se Vladi omogućila intervencija na tržištu u slučaju šokova ako se isti ne mogu riješiti na drugi način. Tako da paralelno imamo i pakete mjera pomoći i zamrzavanje cijena najosnovnijih proizvoda, što baš i nije odlika tržišnih ekonomija, a taj državni intervencionizam vučemo još od pandemije i »helikopterskog« dijeljenja novca zbog lockdowna, preko ruske agresije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku krizu koja je, pak, rezultirala inflacijom. S druge strane, i mi smo se možda malo previše navikli na državne subvencije i uzimamo ih zdravo za gotovo, no i s njima će Vlada jednog dana morati završiti. Zadnjih godina tako živimo na subvencijama, a da nije Vladinih mjera, računi za struju bi nam bili skuplji za 20 posto, a za plin 15 posto.
Bilo bi puno ljepše, a Vladi lakše, da imamo toliko dovoljne plaće da s njima možemo prevladati »inflatorne pritiske«, no nažalost nije tako. Vlada je prije godinu dana povećala plaće zaposlenima u javnom sektoru za prosječno 30 posto, a premijer Plenković tada je poručio da isto očekuje i od poslodavaca u privatnom sektoru. Prema službenim statistikama, privatnici ipak nisu mogli pratiti toliko povećanje plaća te su one u privatnom sektoru porasle za oko 15 posto. I jedno i drugo povećanje bilo je nedovoljno jer većini građana na hranu i stanovanje otpada gotovo polovica mjesečnih troškova pa i najmanje povećanje cijena osnovnih proizvoda itekako utječe na kućne budžete i »pojede« veći dio povećanja plaća.
Pored svih navedenih paketa pomoći, Vlada je pripremila i čitav niza mjera za povećanje dostupnosti stanova za one kojima su primanja ispod prosjeka, a iznad granice siromaštva jer se upravo toj skupini, kako je rečeno na sjednici Vlade, često najteže omogućuje pristupanje tržištu stanovanja. Najvažnije mjere uključuju povrat polovine PDV-a na kupnju prvog stana u novogradnji i aktivaciju praznih nekretnina kako bi se omogućio priuštivi najam. I unatoč svim tim povećanim socijalnim izdvajanjima manjak u proračunu nam je i dalje pod kontrolom i nije prešao 3 posto BDP-a, koliko Europska središnja banka dozvoljava, a država se zbog toga ne treba ni zaduživati, iako do kraja godine možemo očekivati još nekoliko izdanja narodnih trezoraca, pa tko ima višak novca neka ga posudi državi na nekoliko mjeseci, uz kamatu daleko veću nego kod štednje u bankama.
A do 30. rujna, do kada će biti na snazi najnoviji paket mjera pomoći, valjda će se i geopolitička situacija u Europi smiriti i valjda će američki predsjednik Trump održati svoje predizborno obećanje i zaustaviti rat u Ukrajini. I ukinuti sankcije Rusiji zbog kojih Europa i trpi inflaciju, a koja je počela onog trenutka kada je Europska unija u ime sankcija morala obustaviti uvoz jeftinog plina iz Rusije i kupovati višestruko skuplji ukapljeni naftni plin iz Sjedinjenih Država. Pa nam deveti paket pomoći neće trebati.