Jedan od najvažnijih događaja s početka studenoga ulazak je novih migranata u istočnu Europu. Već mjesecima velik broj ljudi s Bliskog istoka i Afrike pokušava ući u Poljsku, Litvu i Latviju iz susjedne Bjelorusije, zbog čega su tenzije u Uniji znatno porasle. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, opisala je priljev migranata na bjeloruske granice sa zemljama EU-a, kao »hibridni napad autoritarnog režima na svoje susjede«.
​Dvije skupine migranata uspjele su probiti graničnu ogradu između Bjelorusije i Poljske prelaskom granice. Proboj se dogodio u dva sela, Krynki i Bialowieza, prenosi poljska agencija PAP. »U posljednja 24 sata policija je uhitila više od 50 ljudi u blizini Bialowieze nakon što su ilegalno prešli granicu«, izjavio je glasnogovornik regionalne policije Tomasz Krupa za AFP. Situacija, ionako vrlo napeta na liniji Minsk-Bruxelles, pogoršala se nakon što su nedavno u medijima objavljene slike o stotinama izbjeglica koji kreću prema poljskoj granici. Varšava je odbila njihov ulazak i rekla da je spremna braniti svoje granice. Prema procjenama, u Bjelorusiji se u neposrednoj blizini granice s Poljskom nalazi oko 3 do 4 tisuće ljudi, prenosi SKY TG 24. Unija je nedavno priopćila da nadzire 20 zemalja, uključujući Rusiju, zbog njihove moguće uloge u transportu migranata u Bjelorusiju.
​Bjelorusko ministarstvo obrane smatra optužbe s poljske strane neutemeljenima. Poljski premijer Mateusz Morawiecki, kako prenosi Euro News, optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je organizirao migrantsku krizu s Bjelorusijom. »Lukašenko je izvršitelj posljednjeg napada, ali ovaj napad ima sponzora koji se može naći u Moskvi«, rekao je Morawiecki tijekom izvanredne sjednice poljskog parlamenta. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi: »Problem treba riješiti u skladu s međunarodnim pravom. Migrantska kriza na bjelorusko-poljskoj granici potaknuta je aktivnostima Zapada na Bliskom istoku«. Zatim je dodao: »Smatram da te probleme treba rješavati u potpunosti u skladu s načelima međunarodnog humanitarnog prava i pritom ne smijemo zaboraviti korijen problema. A korijen je politika koju zapadne zemlje već godinama vode, uključujući članice NATO-a i EU-a.« Poljski Senat je već odobrio plan izgradnje zida od 100 kilometara u iznosu od 350 milijuna eura uz granicu s Bjelorusijom kako bi se spriječio ilegalni ulazak migranata u zemlju. U međuvremenu je Poljska uputila na granicu više tisuća vojnika kako bi pomogla graničarima da zaustave ilegalne migracije. U Poljskoj neki ne misle kao vladajući. Tisuće poljskih prosvjednika nedavno su marširale u znak solidarnosti s migrantima i tražiteljima azila koji pokušavaju prijeći granicu između Bjelorusije i Poljske, noseći transparente s natpisima »Dosta je mučenja na granicama« i »Nitko nije ilegalan«, optužujući poljske vlasti za okrutno ponašanje prema imigrantima, prenosi Euro News. »Na razini EU-a moramo razgovarati i o fizičkim barijerama na granicama koje su iznimno korisne za rješavanje krize koje su u tijeku na granici EU-a s Bjelorusijom, jer nitko ne zna što će se dogoditi sutra. Bjeloruski režim sumnja u našu sposobnost da se nosimo s migracijskom krizom. Potrebne su nam odluke i akcije, što je prije moguće. ‘Hibridni napad’ Bjelorusije na Litvu i druge susjedne zemlje EU-a postaje sve agresivniji«, izjavio je litavski predsjednik Gitanas Nauseda 22. listopada na marginama Europskog vijeća u Bruxellesu. Šef diplomacije EU-a Josep Borrell opisao je »iskorištavanje migranata od strane Minska iz političkih razloga neprihvatljivim«.
​Migracije postupno povezuju pojedine zemlje članice Unije s nečlanicama. »Nećemo dopustiti da se život u našoj zemlji na bilo koji način promijeni zbog imigranata. Zbog toga je naša suradnja s mađarskom policijom vrlo važna«, izjavio je srpski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin. I mađarski ministar Sandor Pinter smatra da »Mađarska i Srbija imaju isti stav u pogledu ilegalnih imigracija«, izrazivši nadu da će se i druge europske zemlje pridružiti toj suradnji u borbi protiv ilegalnih imigracija. Iz Europskog parlamenta doznajemo da su zastupnici usvojili dopunu Direktive EU-a o Plavoj karti, kako bi se olakšalo zapošljavanje visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u Europi. Revidiranom direktivom o uvjetima ulaska i boravka, kako je navedeno u izjavi Parlamenta, »osiguravaju se fleksibilniji kriteriji, uključujući niži prag za minimalnu plaću koju podnositelji zahtjeva moraju imati kako bi stekli pravo na Plavu kartu«. Njome se također proširuju prava korisnika u pogledu mobilnosti unutar EU-a i bržim postupcima spajanja obitelji. Sve je to usko povezano sa stalnim smanjenjem radno sposobnog stanovništva Unije. Drugim riječima, Europski parlament želi izraziti dobrodošlicu onima koji dolaze izvan Europe, koji žele pridonijeti gospodarskom rastu Unije. AGI, jedna od vodećih talijanskih informativnih agencija, prenosi zanimljivu informaciju: »Države članice imaju pravo i odgovornost štititi svoje granice. One su u najboljoj poziciji odlučiti kako to učiniti, sve dok su te odluke u skladu s pravilima Unije. Ako država članica smatra da je potrebno izgraditi ogradu, ona to može i nemam što prigovoriti, izjavila je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johannson na konferenciji za novinare nakon sjednice Vijeća EU-a.«
Mađarski premijer Viktor Orban za Magyar Nemzet tvrdi da su »suverene države najviše ugrožene od globalne mreže koju podržava Soroševo otvoreno društvo«. Zanimljiv je stav i slovenskog ministra unutarnjih poslova Aleša Hojsa, zemlje koja trenutačno predsjeda EU-om: »Moram reći da nemamo isto mišljenje o tom pitanju s europskom povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson«. Zatim je naglasio: »Nakon imigracijske katastrofe 2015. godine, Slovenija kao država članica koja nema vanjsku granicu EU-a, odlučila je svojim sredstvima stvoriti zaštitne strukture. Tim putem ćemo nastaviti i u budućnosti. Naš posao je štititi vanjske granice«. Iz Unije sada kreću sankcije protiv Minska uz pojašnjenje da »ova odluka odražava odlučnost EU-a da se odupre iskorištavanju migranata u političke svrhe«. »Odbacujemo ovu neljudsku i nezakonitu praksu«, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove Unije. Bjeloruski predsjednik Lukašenko najavljuje da će se »nastaviti boriti protiv odluka Bruxellesa«.
​Istovremeno, mnogi migranti na poljsko-bjeloruskoj granici mole za pomoć: »Hoćemo u Njemačku, želimo u Njemačku!«. Prema anketama, kako prenosi Il Corriere della Sera, 86 posto poljskih građana podržava vladine mjere. Vladimir Putin, premda se usprotivio posljednjim odlukama Unije, istovremeno pokušava obuzdati sve neugodnijeg saveznika – Aleksandra Lukašenka koji sada, nakon uvedenih sankcija, prijeti da će zatvoriti slavine na cjevovodima kojima se ruski plin preko Bjelorusije prenosi u Uniju.