U jeku izborne kampanje za predsjedničke izbore, idući tjedan ili najkasnije do 13. prosinca kad Sabor ide na pauzu, u parlamentu će biti izglasan novi saziv dijela Ustavnog suda. Dok se na javnoj fronti Zoran Milanović s jedne, i Dragan Primorac s druge strane uz podršku Andreja Plenkovića bore na »život i smrt«, istovremeno u tišini, u polumraku saborskih hodnika, dio SDP-a i dio HDZ-a dogovara konsenzus oko ustavnih sudaca. Naime, za to je potrebna dvotrećinska većina, a to je nemoguće ako se dvije najveće stranke ne usuglase.

Dakle, jedno je show i zabava za narod. A drugo je istinska politika, u kojoj je kompromis jedino što je potrebno. Zgodno je kako to koincidira – ni jedni ni drugi nisu se potrudili da usuglase novi saziv Ustavnog suda ranije, nego se njihov izbor protegao za šest mjeseci, i rješenje se traži baš onda kad kulminira predizborni sukob Pantovčaka i Banskih dvora (transferiran na HDZ-ova kandidata). Istine radi, treba se podsjetiti da su prije šest mjeseci aktualni bili parlamentarni izbori pa ni tada nije bio dobar čas. Ali eto sad smo u špici još jedne kampanje, a to nimalo neće smetati da do dogovora dođe, s 99 posto vjerojatnosti. Naime, ni u slučaju da se novi suci ne izglasaju sljedeći petak, dan prije isteka mandata desetero ustavnih sudaca, ne bi u Hrvatskoj odmah nastupila pravno-politička kriza. Ustavni sud bi spao na samo tri suca, Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca, te ne bi više bio funkcionalan, ali ne bi se ništa strašno dogodilo i ako bi se ispražnjena mjesta u njemu popunila prilikom sljedećeg glasovanja u Saboru 13. prosinca.

No, ipak postoji kvaka 22, a to je činjenica da je upravo Ustavni sud taj koji bi (kao i na zadnjim parlamentarnim izborima) davao pravorijek oko tumačenja Ustava, ako bi se bilo što iskompliciralo na predsjedničkim izborima 29. prosinca. Nikad se ne zna – jedna strana uvijek može biti nezadovoljna rezultatom, i iz bilo kojeg razloga osporavati izborni proces, a u tom slučaju joker zovi je baš Ustavni sud. To je razlog zašto je i HDZ-u, a i SDP-u itekako bitno da se do kraja jesenskog zasjedanja Sabora 13. prosinca to riješi do kraja, da Ustavni sud bude kompletiran i da postoji tijelo s legitimitetom koje može arbitrirati o ishodu predsjedničkih izbora.

Nije ih briga što će ih dio javnosti optužiti da pritom trguju ispod stola i rade trule kompromise. Ustavni sud mogao bi nakon 29. prosinca zatrebati svakoj od strana. Zato će jedni i drugi »začepiti nos« i složiti se oko većine imena, njih 10 od ukupno 60-ak koliko se prijavilo, dakle više nego ikad.

Svi koji su konkurirali to dobro znaju, zato je kandidatura i bilo povijesno puno – pravnici koji su se prijavili znaju za ovaj vremenski tjesnac, i on će desetorici od njih pomoći da lakše ukližu u mirno, a unosno mjesto člana Ustavnog suda. Tu će imati maksimalnu plaću, a mandat traje basnoslovnih osam godina. Jer, iznad svih je Ustav, a iznad Ustava je Ustavni sud.

U popisu imena koja su predložena od dvaju stranaka neka će, naravno, morati i otpasti. Prijedloga je, jasno, više nego imena koja se biraju. Pritom bi možda najspornije moglo biti ime suca Vrhovnog suda Đure Sesse, jer čini se da je on samo formalno predložen od strane HDZ-a kao ultimativan, ali je javna tajna da će SDP špičiti samo oko njega. Tako bi on mogao ispasti, dok je drugi najistaknutiji HDZ-ov kandidat, Dražen Bošnjaković, iako bivši ministar pravosuđa iz HDZ-a, i ljudima na ljevici itekako prihvatljiv jer je u prvom redu stručnjak, a s druge strane i nekonfliktna osoba koju u SDP-u mogu bez problema prihvatiti.

Slično je i na drugoj strani, SDP je išao s imenima od kojih za neka unaprijed znaju da su za HDZ teško prihvatljiva, i ti su ljudi unaprijed pripremljeni da bi mogli ispasti. Predsjednik SDP-a i njegovi ljudi unaprijed su s njima vodili razgovore u tom smjeru. Svi akteri znaju da su dio šire priče, i da vrh HDZ-a i SDP-a imaju imperativ ovo riješiti baš sad. Dakle, uoči predsjedničkih izbora. Nije loše da je među predloženima i nekoliko Riječana.

Stranke ih na kraju vjerojatno neće iznevjeriti.