Da su neke novine prošlog tjedna napisale da Njemačkoj ove zime prijete gospodarska katastrofa i nezadovoljstvo naroda, političari bi vjerojatno rekli da mediji nepotrebno zastrašuju ljude dok razmišljaju o tome kako će provesti ljetni odmor. Međutim, kada najviši dužnosnici najavljuju da će njemački građani i gospodarstvo ove zime doživjeti nestašicu energije, krizu goru od najgorih poslijeratnih kriza, veću čak i od pandemijske, vrag je očito odnio šalu.

Nakon što je Moskva prije desetak dana Njemačkoj srezala dotok plina za 60 posto, političarima se diže kosa na glavi. Uveli su drugi stupanj pripravnosti za energetsku krizu. Znaju da neće imati dovoljno plina ove zime jer polovina dolazi iz Rusije, s time da se plin koristi i za proizvodnju električne energije. Ako se situacija pogorša, a svi su izgledi da hoće, Njemačka će uvesti treći stupanj izvanrednih mjera, što znači isključivanje plina industriji uz moguće redukcije građanima.

U najgorem slučaju, “kompanije će morati zaustaviti proizvodnju, otpustiti svoje radnike, opskrbni lanci će se urušiti, ljudi će se morati zadužiti kako bi platili svoje račune za grijanje, ljudi će postati siromašniji”, bez okolišanja je rekao Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva. Do nestašice plina doći će ove jeseni, a najkasnije do kraja zime. Puno toga ovisi o brzini kojom će se trošiti sadašnje zalihe. Zato štednja plina u Njemačkoj počinje odmah.

Ako isporuke plina iz Rusije ostanu male, “određeni industrijski sektori morat će se zatvoriti”, najavio je Habeck. Za neke industrije bit će to “katastrofalno”, to više što bez plina neće ostati dva dana ili dva tjedna, nego “dugo vrijeme”. Neke regije u Njemačkoj izgubit će “cijele industrijske komplekse”, upozorio je ministar.

Stoga njemačkom gospodarstvu ove zime prijeti nezapamćena kriza, na što je upozorio i ministar financija Christian Lindner. Njemačka je svoj gospodarski uspjeh i konkurentnost desetljećima temeljila na jeftinim energentima iz Rusije. Sada se toga mora odreći, dijelom vlastitom voljom – u želji da kazni Rusiju zbog napada na Ukrajinu – a ponajprije zbog odluke Moskve o postupnom zavrtanju plinskih ventila, koji se do zime mogu potpuno zatvoriti. Gospodarska lokomotiva Europe zbog toga će nazadovati, a za sobom će u krizu povući cijeli kontinent, osobito zemlje koje su o Njemačkoj najviše ovisne, trgovinski i ekonomski. Pitanje je koje nisu ovisne. Njemačko i europsko gospodarstvo nakon krize iz 2008. zaostali su u rastu za Sjedinjenim Državama i Kinom, a sljedećih godina mogli bi zaostati još više.

Međutim, uzdrmat će se i njemačka politička scena. Prema Habecku, plan ruskog predsjednika Vladimira Putina je izazvati frustraciju građana, politički podijeliti Njemačku i potkopati njezinu liberalnu demokraciju. Moskva to niječe i kaže da je povod za zavrtanje ventila to što Siemens Energy još nije Rusiji vratio s remonta turbine za pokretanje kompresijskih postaja na plinovodu Sjeverni tok. Naravno, nitko ne vjeruje da je to pravi razlog. To je Rusiji samo povod za jačanje pritiska na Njemačku i Europu, kako bi ove zime ojačala vlastitu političku poziciju u mogućem traženju rješenja vezanih uz rat u Ukrajini.

Strah od izbijanja teške energetske i ekonomske krize u Europi glavni je razlog što njemački kancelar Olaf Scholz – zajedno s francuskim predsjednikom Macronom i talijanskim premijerom Draghijem – već mjesecima tiho zagovara prestanak rata u Ukrajini. Sva trojica žele da ukrajinsko vodstvo sjedne s ruskim vodstvom za pregovarački stol. Međutim, takav razvoj događaja zasad nije vjerojatan. Naprotiv, SAD, Britanija i članice NATO-a koje graniče s Rusijom žele pobjedu Ukrajine, obećavajući joj slanje novog oružja kako bi preokrenula stanje na terenu. Rusi neprekidno šire zaposjednuti prostor Ukrajine. Kako sada stvari stoje, rat u Ukrajini će se nastaviti, a u Europi će rasti tjeskoba zbog približavanja jeseni i zime.