Državni proračun za 2021. tek je usvojen, ali novi val zaraze i obustava rada ugostitelja već pokazuju da su Vladini planovi o postupnom ozdravljenju javnih financija u idućoj godini na klimavim nogama.

Ugostitelji traže svoje priključivanje na državni respirator kako bi preživjeli ova vremena, što je signal da i sljedeće godine za spašavanje gospodarstva Vladi može ustrebati više novca od planiranog. To je i objašnjenje zašto je ministar financija Zdravko Marić prošlog tjedna oklijevao otvoriti javni novčanik, jer zasigurno zna da to vodi u nepredviđene izdatke.

S druge strane, tvrtke koje su pogođene padom prometa imaju dva načina da namaknu novac potreban za opstanak. Jedan je uzeti kredite, a drugi je pomoć iz proračuna. Budući da banke zatvaraju financijske slavine u strahu da posuđeni novac neće moći vratiti – a tako se ponašaju u svakoj krizi – tvrtkama pojas za spašavanje može ponuditi ponajprije država, koja je već dosad za očuvanje radnih mjesta u Hrvatskoj isplatila oko osam milijardi kuna.

Ugostitelji od Vlade sada traže i sniženje PDV-a, ali se čini da to nije neka pomoć. Glavni problem nisu državni nameti, nego to što nemaju dovoljno gostiju i što ne znaju kada će ih opet imati.

Proračun za 2021. napravljen je pod pretpostavkom da će se pandemija iduće godine smiriti i da će Hrvatskoj poteći obilniji novac iz Europske unije, uz postupan ekonomski oporavak. Planovi o godišnjim državnim prihodima i rashodima uvijek su u nekoj mjeri na klimavim nogama.

Međutim, nepredviđeni događaji u ovoj nezapamćenoj krizi svakih nekoliko mjeseci dovode planove u pitanje. Primjerice, njemačkoj su vladi, poznatoj po štedljivosti, potpuno popustile kočnice u trošenju. Umjesto 96 milijardi eura novog duga, planiranog u rujnu, Berlin je ovih dana odlučio u 2021. zadužiti se dvostruko više, za 180 milijardi.

Samo za produljeno spašavanje radnih mjesta (program ‘Kurzarbeit’) iduće godine predviđa oko 40 milijardi eura. Savjetnik talijanskog premijera čak je predložio da Europska središnja banka (ESB) otpiše Italiji dio kredita koje joj je (neizravno) osigurala. To se u ovom trenutku ne čini izglednim, ali potvrđuje da su sve vlade u besparici i na sto muka.

U opasnosti su i banke, pa se na njih, ponavljamo, u izlasku iz krize ne može puno računati. Kad bi države 2021. prestale spašavati gospodarstvo, čak četvrtina poduzeća u eurozoni ne bi mogla vraćati kredite, prema Financial Timesu.

Nenaplativi krediti u bankama u tom bi se slučaju gotovo utrostručili. U pitanje bi došlo ne samo preživljavanje mnogih poduzeća, nego i banaka. Da se šok iz gospodarstva počeo prelijevati u financijski sektor, potvrđuju i vijesti da čelnici eurozone ovih dana pripremaju mjere kako bi 2021. ublažili moguću novu europsku bankovnu krizu.

Sudeći prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda i Citibanka, pandemija se unatoč cjepivima neće posve staviti pod kontrolu do kraja iduće godine. To ne govori u prilog brzom oporavku gospodarstva od posljedica korone, kao ni ozdravljenju proračunskih prihoda.

Usto, novac iz EU-a neće brzo doći, ni Hrvatskoj, niti ostalim zemljama koje na njega računaju. To se znalo i bez najnovijeg zastoja – zbog veta Mađarske i Poljske – u donošenju novog sedmogodišnjeg proračuna EU-a i Fonda za oporavak.

Još u rujnu ESB je procijenio da će iz tog fonda, vrijednog 750 milijardi eura, iduće godine biti isplaćeno 10 posto novca, u 2022. godini 15 posto, a tri četvrtine novca isplaćivat će se od 2023. nadalje.

Iako je pala u proračunski manjak od gotovo 30 milijardi kuna, Vlada je ove godine razmjerno dobro prebrodila gospodarsku oluju potaknutu koronom. Ne treba sumnjati u to da će državni proračun nekako prebroditi i iduću godinu.

Međutim, Vlada će teško moći normalizirati javne financije i spustiti proračunski manjak ispod tri posto BDP-a, kako je planirala. Zbog neprekidnih izvanrednih troškova, izvjesnije je probijanje državnih izdataka, jer korona nastavlja svima kvariti planove prije nego što su se počeli i ostvarivati.