Čini se da su novog ministra financija Marka Primorca najbolje vijesti zatekle prilikom preuzimanja dužnosti i da će sljedećih mjeseci, kako mu mandat bude odmicao, slušati sve više loših. Nema sumnje da ga očekuju glavobolje zbog rastuće inflacije i potrebe da Vlada zaštiti životni standard građana koji pada brzinom nezapamćenom od Domovinskog rata. Čak i postignuća Vlade poput višeg kreditnog rejtinga i ulaska u eurozonu – o kojima je i Primorac govorio prošlog vikenda – iz mjeseca u mjesec se razvodnjavaju.

Primjerice, dok državama u svijetu kreditni rejtinzi uglavnom padaju, tri glavne svjetske kreditne agencije Hrvatskoj su podignule status zbog skorog ulaska u eurozonu. Hrvatska je preko noći u očima kreditora postala bolja od Italije, Portugala, Grčke, Cipra, Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Vlada je to s razlogom ocijenila kao uspjeh, jer viši kreditni rejting znači niže troškove zaduživanja, što znači da bi Vladi, a s vremenom poduzećima i građanima, trebale pasti kamate na kredite. Tako je to barem u teoriji.

Međutim, kamate Hrvatskoj zapravo rastu. Kada je vlada Andreja Plenkovića u listopadu 2016. stala na kormilo zemlje, kamate na hrvatske državne obveznice iznosile su 3,2 posto, ali su s vremenom pale na najnižu razinu od neovisnosti Hrvatske. Od veljače ove godine naglo se penju i vraćaju tamo gdje su bile prije šest godina, na početku prvog Plenkovićevog mandata. Konkretno, u prošlih 12 mjeseci porasle su s 0,6 na 3,2 posto.

To pokazuje da viši kreditni rejting ne mora snižavati kamate. One su od početka rata u Ukrajini skočile svim europskim državama, usporedno s rastom inflacije i odlukama centralnih banaka da povise temeljnu kamatnu stopu. No, mnogima su porasle znatno više nego Hrvatskoj. Italija za svoj javni dug plaća kreditorima 3,4 posto, Grčka 3,5 posto, a zemlje koje nisu u eurozoni plaćaju još više – Češka 4.5, Poljska 6.8, Mađarska 9.1, a Rumunjska čak 9,3 posto. Da nije pred vratima eurozone, Hrvatska bi možda imala dvostruko više kamate nego danas. No, Ministarstvo financija za vraćanje dugova ipak će morati izdvajati milijarde kuna više nego lani. I ostali proračunski planovi mogli bi se poremetiti zbog pogoršavanja ekonomskog stanja i nepredvidivih troškova ove jeseni i zime.

Povoljna je okolnost što će turistička sezona napuniti proračun, ali je nepovoljno to što će rastuća inflacija nagristi prihode ne samo Vladi, nego i gospodarstvu i građanima. Velik broj turista tijekom ljeta povećava potražnju te ubrzava inflaciju koja je već u lipnju skočila na 12,1 posto. Hrana i prijevoz poskupljuju brže od tog prosjeka, što će kućanstvima dodatno potkresati dohotke i smanjiti novac raspoloživ za potrošnju.

Sve brža inflacija, međutim, nije najgori scenarij do kraja godine. U ovom trenutku cijela Europa zebe od mogućnosti izbijanja ekonomske krize koja bi tijekom zime mogla zahvatiti Njemačku i prenijeti se u ostale zemlje, pogotovo ako Rusija prekine dotok plina članicama EU-a. Ministar Primorac, zajedno s Vladom, najavljuje mjere za zaštitu standarda najugroženijih stanovnika, kao i ostale države. Međutim, sve vlade mogle bi imati još važniji problem – kako i gospodarstvu i građanima osigurati dovoljne količine energije, neovisno o njezinoj cijeni. U takvoj neizvjesnosti Primorcu valja čestitati na hrabrosti što se latio posla ministra financija.

Postignuća koja Vlada ističe kao korak naprijed razvodnjavaju se zbog lošeg razvoja događaja u svijetu, koji Hrvatsku povlači dva koraka natrag. Nevolja je što iduća kriza može biti teža od dosadašnjih i što vlade pojedinačno ne mogu puno utjecati na poremećaje u opskrbnim lanicma i na inflaciju, koji su postali globalni problem. Kada smo zadnji put čuli da su članovi neke europske vlade izrekli omiljenu rečenicu da se građani ne trebaju brinuti jer su “stvari pod kontrolom”? Toga više nema. Stvari su političarima počele izmicati iz ruku, a tako će i dalje biti, barem dok se rat u Ukrajini ne bude primirio.