Dakle, i vladajući i oporba slažu se oko toga da bi tvrdi lockdown trebalo izbjeći baš pod svaku cijenu
Dakle, i vladajući i oporba slažu se oko toga da bi tvrdi lockdown trebalo izbjeći baš pod svaku cijenu. Ta bi solucija bacila cijelo ionako posrnulo gospodarstvo na koljena. Vidjelo se to na jučerašnjem aktualnom saborskom prijepodnevu. Naravno, poslije toga uslijedio je uobičajeni fajt.
Pa je tako novi predsjednik SDP-a zamjerio Vladi da nema strategiju kojom bi zemlju dovela u stanje da joj nije potrebno još jedno zatvaranje ako koronavirus nastavi divljati ovakvim tempom kao dosad.
Što se tiče vjerojatnosti novog zatvaranja i tko bi za njega bio odgovoran, ako čovjek zaista želi biti do kraja iskren, čak i ako je Vlada možda u nekom koraku i pogriješila, ona nije odovorna za znatno povećanje broja zaraženih.
Uz dolazak hladnijih dana i više vremena provedenog u zatvorenim prostorima, glavni razlog za širenje zaraze je u neodgovornom ponašanju ljudi. Recimo, Međimurska je županija dugo bila najmanje pogođena koronom.
Sve dok se nije dogodila jedna malo veća svadba. Na tom se slavlju zarazilo jako puno ljudi koji su se onda razmilili i dalje širili zarazu. Svatko tko stanuje u malo većem gradu može vidjeti da su popularniji kafići puni i da u njima malo tko nosi masku. To dovesti u red mogla bi jedino totalitarna policijska država. A na to, naravno, na svu sreću, nitko i ne pomišlja.
Premijer Andrej Plenković jučer je u sabornici jasno naveo Vladinu strategiju te odlučno ukazao na to da Vlada neće upasti u medijske i političke zamke da idemo u zatvaranje i policijske satove koji će ograničiti prava i nanijeti ekonomsku štetu.
Osim toga, Vlada je u proljeće donijela jedinu moguću razumnu i razboritu odluku. Izravnom je intervencijom pomogla tvrtkama da budu likvidne i da osiguraju plaće svojim radnicima. Riječ je o preko osam milijardi kuna.
Zbog toga je, naravno, povećan deficit proračuna, i to netom što je on bio doveden u stanje da Hrvatska zadovolji osnovne početne uvjete za ulazak u eurozonu. Ako sve krene nabolje, u proljeće tako da se pojavi djelotvorno i sigurno cjepivo, krenut će se u saniranje ovih problema.
U 2020. je bilo najvažnije osigurati da sustav nastavi funkcionirati. Njegovim poboljšanjem bavit ćemo se sljedećih godina.
Mada u cijeloj priči oko mjera protiv korone nije baš jasno zbog čega se inzistira na tome da škole i dalje rade. Naprosto je stvar u tome da djeca ne mogu biti toliko samodisciplinirana i tijekom cijelog vremena provedenog u učionici nositi masku.
Riječ je o najmanje dvadesetak osoba koje provode pet do šest sati zatvoreni u relativno malom prostoru. I ako je jedan od njih zaražen, velika je vjerojatnost da će virus biti prenesen na barem nekoliko njegovih kolega.
Koji će ga onda donijeti kući mami, tati, djedu ili baki. Osim toga, ni roditelji se baš ne pridržavaju naputaka Stožera, pa djeca ponekad odu u školu sa simptomima koji upućuju na to da bi dijete moglo biti zaraženo.
Naravno, nastava na daljinu je čisti horor. Svi koji imaju školsku djecu imali su nesreću svjedočiti tom nadomjesku za živu nastavu i neposrednu komunikaciju s učiteljem ili profesorom. Nastava na daljinu je nešto što treba izbjeći ako se ikako može.
Ali nikako baš pod svaku cijenu. Ako brojke nastave rasti ovim dosadašnjim tempom, bolje je taj bolan korak napraviti prije nego kasnije. Tim više što on ne bi bio nikakav udar na gospodarstvo.
Vlada zasad dobro brodi kroz krizu. Prigovori predsjednika Republike i najvećeg dijela oporbe o tome da bi Sabor trebao biti taj koji donosi odluke koje bi dale prostor za djelovanje Stožera, gledano s čisto formalnog ustavnopravnog stajališta, možda i jesu razlog za raspravu.
Mada je Ustavni sud dao Vladi za pravo. Ali osnovna je stvar ovdje da je Vladinom intervencijom od preko osam milijardi kuna gospodarstvu dana mogućnost da preživi. I da više neće biti onakvog tvrdog zatvaranja kakvom smo svjedočili u proljeće ove godine.
Dobro je da se oko toga slažu i vladajući i oporba. To suglasje, koliko god bilo usko i krhko, ipak daje nadu da se dvije strane mogu složiti barem oko nečega. A to je u ovakvim zahtjevnim vremenima, koja bi lako uskoro mogla biti još zahtjevnija, jako dobra stvar.
Piše Zlatko Crnčec
I Vlada i oporba žele izbjeći lockdown
Zlatko Crnčec
04. studeni 2020 12:10
Foto Davor Kovačević
Dakle, i vladajući i oporba slažu se oko toga da bi tvrdi lockdown trebalo izbjeći baš pod svaku cijenu
Dakle, i vladajući i oporba slažu se oko toga da bi tvrdi lockdown trebalo izbjeći baš pod svaku cijenu. Ta bi solucija bacila cijelo ionako posrnulo gospodarstvo na koljena. Vidjelo se to na jučerašnjem aktualnom saborskom prijepodnevu. Naravno, poslije toga uslijedio je uobičajeni fajt.
Pa je tako novi predsjednik SDP-a zamjerio Vladi da nema strategiju kojom bi zemlju dovela u stanje da joj nije potrebno još jedno zatvaranje ako koronavirus nastavi divljati ovakvim tempom kao dosad.
Što se tiče vjerojatnosti novog zatvaranja i tko bi za njega bio odgovoran, ako čovjek zaista želi biti do kraja iskren, čak i ako je Vlada možda u nekom koraku i pogriješila, ona nije odovorna za znatno povećanje broja zaraženih.
Uz dolazak hladnijih dana i više vremena provedenog u zatvorenim prostorima, glavni razlog za širenje zaraze je u neodgovornom ponašanju ljudi. Recimo, Međimurska je županija dugo bila najmanje pogođena koronom.
Sve dok se nije dogodila jedna malo veća svadba. Na tom se slavlju zarazilo jako puno ljudi koji su se onda razmilili i dalje širili zarazu. Svatko tko stanuje u malo većem gradu može vidjeti da su popularniji kafići puni i da u njima malo tko nosi masku. To dovesti u red mogla bi jedino totalitarna policijska država. A na to, naravno, na svu sreću, nitko i ne pomišlja.
Premijer Andrej Plenković jučer je u sabornici jasno naveo Vladinu strategiju te odlučno ukazao na to da Vlada neće upasti u medijske i političke zamke da idemo u zatvaranje i policijske satove koji će ograničiti prava i nanijeti ekonomsku štetu.
Osim toga, Vlada je u proljeće donijela jedinu moguću razumnu i razboritu odluku. Izravnom je intervencijom pomogla tvrtkama da budu likvidne i da osiguraju plaće svojim radnicima. Riječ je o preko osam milijardi kuna.
Zbog toga je, naravno, povećan deficit proračuna, i to netom što je on bio doveden u stanje da Hrvatska zadovolji osnovne početne uvjete za ulazak u eurozonu. Ako sve krene nabolje, u proljeće tako da se pojavi djelotvorno i sigurno cjepivo, krenut će se u saniranje ovih problema.
U 2020. je bilo najvažnije osigurati da sustav nastavi funkcionirati. Njegovim poboljšanjem bavit ćemo se sljedećih godina.
Mada u cijeloj priči oko mjera protiv korone nije baš jasno zbog čega se inzistira na tome da škole i dalje rade. Naprosto je stvar u tome da djeca ne mogu biti toliko samodisciplinirana i tijekom cijelog vremena provedenog u učionici nositi masku.
Riječ je o najmanje dvadesetak osoba koje provode pet do šest sati zatvoreni u relativno malom prostoru. I ako je jedan od njih zaražen, velika je vjerojatnost da će virus biti prenesen na barem nekoliko njegovih kolega.
Koji će ga onda donijeti kući mami, tati, djedu ili baki. Osim toga, ni roditelji se baš ne pridržavaju naputaka Stožera, pa djeca ponekad odu u školu sa simptomima koji upućuju na to da bi dijete moglo biti zaraženo.
Naravno, nastava na daljinu je čisti horor. Svi koji imaju školsku djecu imali su nesreću svjedočiti tom nadomjesku za živu nastavu i neposrednu komunikaciju s učiteljem ili profesorom. Nastava na daljinu je nešto što treba izbjeći ako se ikako može.
Ali nikako baš pod svaku cijenu. Ako brojke nastave rasti ovim dosadašnjim tempom, bolje je taj bolan korak napraviti prije nego kasnije. Tim više što on ne bi bio nikakav udar na gospodarstvo.
Vlada zasad dobro brodi kroz krizu. Prigovori predsjednika Republike i najvećeg dijela oporbe o tome da bi Sabor trebao biti taj koji donosi odluke koje bi dale prostor za djelovanje Stožera, gledano s čisto formalnog ustavnopravnog stajališta, možda i jesu razlog za raspravu.
Mada je Ustavni sud dao Vladi za pravo. Ali osnovna je stvar ovdje da je Vladinom intervencijom od preko osam milijardi kuna gospodarstvu dana mogućnost da preživi. I da više neće biti onakvog tvrdog zatvaranja kakvom smo svjedočili u proljeće ove godine.
Dobro je da se oko toga slažu i vladajući i oporba. To suglasje, koliko god bilo usko i krhko, ipak daje nadu da se dvije strane mogu složiti barem oko nečega. A to je u ovakvim zahtjevnim vremenima, koja bi lako uskoro mogla biti još zahtjevnija, jako dobra stvar.